Zemlje članice Europske unije, osim Hrvatske, Rumunjske, Grčke i Cipra, potpisale su deklaraciju kojom se obvezuju na zajedničko financiranje fonda za razvoj umjetne inteligencije. Iznosi na koji bi se obvezale nisu definirani. Tim potpisom države članice zapravo su pokazale da žele modernizirati nacionalne politike kao dio zajedničkih napora da razviju modele korištenja umjetne inteligencije.
Zaustavila ih procedura
Dužnosnik Europske komisije, piše EurActiv.com, kazao je da četiri zemlje koje nisu potpisale deklaraciju nisu protivnice AI već ih je zaustavila procedura. Prema njegovu mišljenju, potrebna su im formalna odobrenja prije potpisivanja. Vlada jučer nije odgovorila na pitanje zbog čega nismo među potpisnicama. Europarlamentarka Marijana Petir izjavila je da ne zna, ali da se može “pretpostaviti kako su razlozi financijske i druge obveza na koje se države članice potpisivanjem obvezuju, pa hrvatski predstavnici nisu tako veliku odluku mogli donijeti sami”. Norveška, pak, iako nije članica, pridružila se i potpisala deklaraciju. Europske investicije u umjetnu inteligenciju (AI) daleko su iza onih američkih ili pak kineskih ulaganja, a prema mnogim predviđanja jaz bi mogao postajati sve veći. Potpisivanje deklaracije zapravo je pokazatelj trenda i namjere da Europljani zajedno ipak krenu u tu bitku za tehnološki svjetski primat ili bar pristojan priključak. Zaostatak u razvoju, posebice kada se radi o novim tehnološkim trendovima u što uvelike spada primjena umjetne inteligencije, uglavnom i jest opterećen raznolikim tržištem i različitim regulativama pojedinih članica. Europski političari nastoje potaknuti tehnološki razvoj osnivajući javne fondove i tražeći od kompanija da investiraju u nove tehnologije poput robotike ili zdravstvenih aplikacija. Mariya Gabriel, europska povjerenica za digitalno društvo, kazala je da će 25. travnja objaviti neke strateške odrednice koje će naglasiti izazove za zakonodavstva koje tehnologija može prouzročiti, usto će se osvrnuti i na strahove oko toga da roboti i tehnologija ugrožavaju i zamjenjuju ljude i njihova radna mjesta.
Macron na čelu AI
Emmanuel Macron, francuski predsjednik, posebno se angažirao oko sudjelovanja Francuske u priči oko poticanja razvoja AI. Macron, osim što razumije o čemu govori, učinio je i konkretan potez i planirao potrošiti 1,5 milijardi eura u sljedeće četiri godine. Okupio je tehno lidere ne bi li ih pozvao da dodatno investiraju u Francusku. Facebook je već nagovorio pa u Parizu postoji AI istraživački centar. Dogovorio je i s njemačkom vladom da zajedno osnuju istraživački centar. Upravo ideja partnerstva i zajedničkog djelovanja jest ono što EU pokušava potaknuti, jer tvrde, izolirani uspjesi kod kuće često ne mogu uspjeti globalno.
Eh, za znanost nema novaca, trebaju konzultacije i tko zna što. Za razliku od znanosti, za HAC i ARZ je u roku par minuta donesena odluka za novo zaduženje od 2 milijarde, za Istanbulsku se bez problema našla koja milijarda godišnje, sve što se više privredilo, bez imalo dvojbe pojela je državna i javna služba... Država smo gdje je sve ispred znanosti, gdje i znanost ima ideološki predznak pa podobni kadrovi s političkih i filozofije dobiju duplo više novaca od ostalih, itd...