Huanitova majka:

'Tek nakon što smo prespavali shvatila sam da moj sin više nije osuđen na smrt'

Zlata i Huanito Luksetić
Foto: Nel Pavletić/Pixsell
1/4
26.01.2019.
u 21:31

'Možda sad izgleda kao da će nam biti lako zbog ove odluke, ali nemate pojma kroz što smo svi skupa prolazili'

Kad je čuo da će ga predsjednica pomilovati, samo se blago nasmiješio i otišao natrag u svoju sobu. Istu onu sobu u svojim Matuljima u kojoj posljednjih godinu dana provodi većinu vremena. Leži na krevetu, gleda u strop, tek tu i tamo prošeće se do kuhinje po ručak ili izađe na dvorište.

– Ja sam slobodan čovjek, ja u zatvor ne idem – gotovo su jedine riječi koje Huanito Luksetić (41) izgovara s odlučnošću u glasu u onim rijetkim razgovorima sa svojom majkom Zlatom Luksetić Degrassi.

Otkako ga je riječki Općinski sud u studenom 2017. osudio na dvije godine bezuvjetnog zatvora zbog proizvodnje i držanje 11 stabljika marihuane koje je posadio da bi proizvodio ulje kanabisa koje mu je olakšavalo život, vratilo funkcije mišića te sposobnost govora i kretanja koje mu je oduzela teška bolest multipla skleroza, Huanito se, da citiramo njegovu majku, “pretvorio u kostura”.

Zahvaljujem joj kao majci

– Odluka predsjednice sigurno ga je jako razveselila i uvjerena sam da je jako zahvalan, ali s obzirom na sve što mu se događalo trenutačno je jako sumnjičav prema svemu pa se neće opustiti sve dok ne vidi tu odluku o pomilovanju crno na bijelo – kaže Zlata Luksetić koja je u subotu prijepodne već bila na putu prema Bjelovaru gdje živi Huanitov odvjetnik Vladimir Gredelj, i to da bi svi skupa što prije predali zahtjev za pomilovanje.

– Moram napomenuti da je ovo prvi put u Hrvatskoj da su predsjednik ili predsjednica unaprijed najavili da će prihvatiti zahtjev za pomilovanje. Znači, Kolinda Grabar-Kitarović rekla je: “Donesite zahtjev pa ću ga ja prihvatiti”, što sad znači da mi samo moramo riješiti papirologiju i to je to, ne moramo napeto iščekivati hoće li doći do pomilovanja ili ne – objašnjava odvjetnik Gredelj.

Na pitanje znači li taj akt milosti predsjednice i to da je tako možda degradirala hrvatsko pravosuđe kojem se na neki način suprotstavila, Gredelj objašnjava da o tome nema govora.

Naime, predsjednica po Ustavu ima pravo prema “svojem osjećaju za pravednost i pravdu” korigirati striktno postavljene zakonske odredbe ovisno o različitim elementima koji se pojavljuju u slučajevima kao što je ovaj Huanita Luksetića. Konkretno, ovdje se predsjednica umiješala jer je, kao što je to u petak navela i na Twitteru, njegovo zdravstveno stanje nemjerljivo važan element cijelog slučaja.

Foto: Ilustracija - Nel Pavletic/PIXSELL

– Kad su ovakvi slučajevi u pitanju, poglavar države ne vodi se pravnim, nego ljudskim, moralnim, općim, političkim i drugim razlozima, zbog čega je uobičajeno teško govoriti o tome da je riječ o sukobu predsjednika i pravosuđa. Međutim, u ovom konkretnom slučaju predsjednica se malo požurila jer ona ne može nikoga pomilovati prije nego što on uputi zahtjev, ali ne samo što ga on mora uputiti, nego se i Ministarstvo pravosuđa o tome mora očitovati.

Dakle, ministarstvo daje svoje mišljenje, s tim da predsjednica kao državni poglavar ne mora ići sukladno mišljenju ministarstva pa se može dogoditi da ministarstvo ne bude za pomilovanje, a predsjednica bude, i u tom slučaju “zadnja” je odluka predsjednice – objašnjava odvjetnik Fran Olujić.

Iako je uobičajeno da do odluke o pomilovanju prođe i nekoliko mjeseci, što bi u ovom slučaju za Huanita, kako kaže njegova majka, značilo da će se “iz kostura pretvoriti u duha”, uvjerena je da će cijeli postupak možda biti riješen već idući tjedan.

– Kako sam se ja osjećala kad sam čula za najavu pomilovanja? U prvi trenutak sam pomislila da se šale sa mnom, a nakon toga, kad mi je mobitel zazvonio treći-četvrti put u pet minuta, a svaki put s istom viješću, nisam si mogla pomoći pa su mi se usne razvukle u smiješak.

Foto: Goran Kovacic/pixsell

Iskreno, poslije se opet u mene uvukla nevjerica, ali, evo, sad kad smo svi skupa prespavali taj petak shvatila sam da mi sin više nije osuđen na smrt. Molim vas da ovo napišete: od srca zahvaljujem Kolindi Grabar-Kitarović kao predsjednici, ali ponajprije kao čovjeku i majci – s euforijom u glasu govori Zlata Luksetić dok u automobilu sa svojom kćeri putuje prema Bjelovaru.

Huanito nije pošao na put s njima, nego je ostao u kući spavati. Kako objašnjava njegova majka, njih dvije ustale su rano ujutro i krenule put odvjetnika, a Huanita su ostavile kod kuće jer mu ne žele stvarati nikakav nepotreban stres kojeg je zadnjih mjeseci bilo i previše.

– On se nikako nije mirio s tom presudom i izgledalo je kao da je odustao od svega, ali ja sam mu majka i za svoje dijete sve ću ovo izgurati do kraja. Možda sad izgleda kao da će nam biti lako zbog ove odluke, ali nemate pojma kroz što smo svi skupa prolazili. On je samo ponavljao da u zatvor neće i svaki put kad bi to rekao u meni se pojavio strah da će sam sebi učiniti nešto loše.

Nikome nije govorio što mu je na duši, kad bi nam u kuću došli prijatelji ili poznanici, on bi ih eventualno pozdravio, zadržao se nekoliko minuta u dnevnom boravku iz pristojnosti i zatim se povukao u sobu – prepričava Huanitova majka posljednje mjesece suživota sa svojim sinom.

Ležao je u koritu

Ističe i da je prestrašno da se u 21. stoljeću, kada je u brojnim državama omogućeno da se bolesni ljudi liječe uz pomoć marihuane, čovjeka zbog toga šalje u zatvor. Njezino dijete su, kaže, osudili jer si je spašavao život, a medicina mu nije mogla ponuditi nikakav drugi lijek.

Prije nego što je počeo s korištenjem ulja kanabisa, doslovce je ležao u koritu i nije bio u stanju ustati na noge, a nakon što ga je počeo uzimati, mogao je normalno živjeti, raditi, obrađivati vrt, a i liječnici su potvrdili da mu se stanje znatno poboljšalo.

Podsjetimo, prvi se put uzbuna oko Huanita Luksetića digla krajem listopada 2014. kad ga je policija uhitila i kazneno prijavila za posjedovanje 22 kilograma marihuane koju je dobio uzgojivši konoplju u vrtu obiteljske kuće. No, nakon vještačenja u Zagrebu količina marihuane za koju je optužen smanjena je za otprilike trećinu, na 15 kilograma.

Foto: Ilustracija/Davor Javorovic/PIXSELL

U obrazloženju prvostupanjske presude sutkinja je naglasila da je predmet optužbe vrlo velika količina konoplje, od koje se mogla dobiti velika količina ulja, za višegodišnju osobnu uporabu. Pozvala se na nalaz toksikološkog vještaka prema kojem je – ako se uzmu u obzir Luksetićeva objašnjenja da je koristio gram ulja kanabisa dnevno – iz dijela biljne materije zaplijenjene od Luksetića, samo iz cvjetnih vrhova i pripadajućeg lišća, mogla dobiti količina ulja kanabisa dostatna za pedesetak mjeseci konzumacije.

“Optuženi Luksetić mogao je uzgajati i manje količine konoplje i od nje dobivati lijek za suzbijanje simptoma multiple skleroze, a da se ne dovede u situaciju da posjeduje čak 15 kilograma marihuane”, navodi se u prvostupanjskoj presudi koju je osječki Županijski sud u drugom stupnju gotovo potpuno potvrdio.

– U drugostupanjskoj presudi neznatno su izmijenjene kvalifikacije iz optužnice pa su mu i dalje te zalihe koje je imao uzete kao otegotna okolnost. Pa ne možete vi otići u trgovinu po pripravak od marihuane, treba vremena da biljka naraste, sazre, da je uberete i preradite i napravite to ulje.

Normalno je da je morao unaprijed napraviti neku količinu koju će konzumirati dulje razdoblje. Isto tako, sud ga tereti da je toliku količinu imao jer ju je namjeravao preprodavati, ali nijedan svjedok nije saslušan na sudu koji bi potvrdio da je od Huanita nabavio ulje.

Naše vlasti to gledaju na način kao da je marihuana zlo, ali danas u 21. stoljeću valjda bi čovjek očekivao malo elastičnije promišljanje o sredstvima koja mogu biti korisna za zdravlje čovjeka – kaže odvjetnik Gredelj.

Ono što je još zanimljivo u drugostupanjskoj presudi, a što se iz nje da iščitati, jest to kako suci ne smatraju Huanitovu bolest razlogom za korištenje ulja kanabisa.

U presudi se tako navodi da Huanito Luksetić “nije postupao po krajnjoj nuždi” jer je krajnja nužda prema čl. 22. Kaznenog zakona opasnost prouzročena ljudskom radnjom, djelovanjem životinja ili prirodnih pojava kao što su potres, požar, poplava, erupcija vulkana i slično, dok se bolest na koju se Huanito poziva ne bi mogla smatrati stanjem koje bi opravdavalo uporabu instituta krajnje nužde.

Prema tome ispada da suci, iako su znali da se Huanito Luksetić osjećao mnogo bolje dok je koristio spomenuto ulje, a bez njega mu se zdravlje rapidno pogoršavalo, nisu mogli previše poduzeti jer je zakon vrlo jasan i striktan.

Kako su se mnogi pitali je li predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović svojom odlukom o pomilovanju doista spasila jedan ljudski život, o tome što bi Huanita Luksetića čekalo u zatvoru pitali smo doc. dr. Ognjena Brborovića s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Ministar me ignorira

– Iskreno sam zabrinut kako bi Huanito Luksetić uopće uspio preživjeti u zatvoru, i fizički i psihički. Bolest bi mu najvjerojatnije napredovala jer ovo što se radi za njega je katastrofalno – govori dr. Brborović (na slici) koji vodi Povjerenstvo za analizu i preporuke primjene indijske konoplje u medicinske svrhe, na temelju čijeg zaključka je u Hrvatskoj odobreno konopljino ulje kao pomoć u liječenju kod četiri indikacije.

Foto: Ilustracija/Marko Prpic/PIXSELL

Ublažava spazme kod multiple skleroze, može se preporučiti bolesnicima s uznapredovalom malignom bolešću protiv bolova i za ublažavanje mučnina od lijekova i zračenja te u liječenju oboljelih od AIDS-a.

Međutim, ulje u ljekarnama malo tko od liječnika propisuje, a Povjerenstvo se od 2016. nije sastalo iako nije rasformirano. U međuvremenu je medicina proširila krug indikacija za pripravke od kanabisa na glavobolje i za neke epilepsije, na što je dr. Brborović javno u lipnju prošle godine podsjetio ministra Milana Kujundžića.

"Slažem se da medicinsku uporabu kanabisa treba osuvremeniti", kazao je tada u Grožnjanu ministar Kujundžić.
– No, odonda ignorira sve moje dopise, e-mailove i SMS-ove, tako da je očito tu riječ o politici ispred medicine – zaključuje Brborović.

U Nizozemskoj, Španjolskoj, Portugalu... može se uzgajati

U Italiji je legalno uzgajati tzv. cannabis light, odnosno konoplju s niskim sadržajem THC-a (tetrahidrokanabinol), dakle s niskim postotkom psihoaktivnih tvari. Postoje i trgovine u kojima se može kupiti takva konoplja koju se može konzumirati kao čaj, a neki je miješaju s duhanom (duhan nije zdrav pa je manje onih koji je tako konzumiraju) jer utječe na opuštanje tijela.

Takvu konoplju, koja ne smije imati više od 0,6 posto THC-a, proizvode poljoprivrednici te se ona priprema i pakira u određene doze. Dakako, kupiti je može svatko. Dio biljke koristi se u kozmetičkoj, tekstilnoj i farmaceutskoj industriji.

Takav kanabis može se uzgajati i na balkonu, no uzgajanje kanabisa s jačim postotkom psihoaktivnih tvari i u većim količinama od onih za vlastitu upotrebu je kažnjivo. Posljednji slučaj zabilježen je lani kada je Vrhovni sud potvrdio presudu prvostupanjskog, odnosno drugostupanjskog koja je bila blaža, protiv osobe iz Riminija koja je uzgajala sedam biljaka kanabisa. U Italiji i jest i nije zabranjeno uzgajanje kanabisa. Sve ovisi o biljci i o tome koliko THC-a sadrži.

U Europi je situacija različita u pojedinim državama. Marihuana je nelegalna, ali uvjetno i uz razne iznimke.

Nizozemska je jedina zemlja u kojoj nisu kažnjivi posjedovanje, prodaja, prijevoz i uzgoj kanabisa. Može se prodavati na označenim mjestima, a pojedinac može kod sebe imati do pet grama.

U Španjolskoj je dozvoljeno uzgajanje i pušenje kanabisa, ali samo u stanovima i kućama, ne i na javnim mjestima.

U Portugalu je od 2001. nekažnjiva upotreba marihuane, ali ne smije se posjedovati više od količine za vlastitu upotrebu, točnije može se imati do 25 grama marihuane i do pet grama hašiša, ali zabranjena je kupoprodaja.

U Švicarskoj su u nekim kantonima dopušteni uzgoj i upotreba kanabisa, a u Belgiji je također nekažnjivo uzgajanje i upotreba određene vrste.

Kad je riječ o kanabisu, zakone bi trebalo ujednačiti jer, primjerice, ako je neka osoba u svojoj državi kažnjena, a u susjednoj su uzgoj i posjedovanje nekažnjivi, otvara se prostor za kanabis-turizam i da osoba kažnjena u jednoj državi može zatražiti zaštitu u drugoj.

(Silvije Tomašević)

 

>> Pogledajte video s prosvjeda u Sisku - Spinraza za sve

Komentara 5

KB
kamilo.bozic
22:15 26.01.2019.

Nadamse dace prijesednica tako postupiti i prema generallu MERCEPU danepusti daga snadje sudbina generala DJURRE BRODARCA POD PODPOKOVLJESTVOM JARENKE KOSOR.

MA
maximinimax
21:44 26.01.2019.

Mislim da je to precjednica napravila radi sebe a ne Huanita, pravi ljudi rade dobra djela u tišini ali bolje je i tako nego nikako

ZG
zgenije
00:31 27.01.2019.

Dobar potez Kolinde bez obzira na motiv. Mogla bi se odmah nadovezati s inicijativom za legalizaciju lakih droga i prostitucije. Oboje egzistira, nema pretjerane štete niti načina da se sprijeći pa zašto trošiti vrijeme i novac na nebitno. Ušteda nesporna,a, prihod siguran + velika korist za turizam.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije