Još prije dvadesetak dana uprava Zagrebačkog velesajma vjerovala je da će ljubitelji knjige i čitanja i ovog studenog napuniti dva, tj. čak tri velesajamska paviljona na 43. Interliberu. Nakladnicima su slane poruke da i ove godine očekuju između 50.000 i 70.000 posjetitelja, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, naravno.
Pri tome su im u ovoj financijski zahtjevnoj godini ponudili samo deset posto popusta za najam prostora. Pa je prilično veliki broj nakladnika odustao od Interlibera već u drugoj polovici listopada. I onda je 2. studenog došla i konačna službena vijest da je Interliber odgođen. Ne otkazan, nego odgođen. Do trenutka kada to epidemiološke prilike budu dozvoljavale. Ostanimo odgovorni, poručila je uprava Velesajma. Ali što odgađanje ili otkazivanje Interlibera zapravo znači za izdavačku branšu?
Kako će se odraziti na njihovo poslovanje u godini u kojoj su i sve knjižare bile zatvorene nekoliko tjedana i kada je u Hrvatskoj praktički stalo gotovo sve? Može li prodaja knjiga putem interneta doista nadomjestiti direktnu prodaju, i to onu najmasovniju, na Interliberu? Istina, Zajednica nakladnika i knjižara pripremila se i za najgore pa je organizirala platformu “Knjiga svima i svuda” na kojoj će se moći kupovati knjige uz popuste od dvadeset do osamdeset posto u vrijeme Interlibera. No ta platforma u nedjelju još nije zaživjela. “Još slažemo knjige i lijepimo cijene. Vratite nam se opet u utorak, 10. 11.”, poručivali su jučer s platforme.
Neki izdavači ipak nemaju vremena za čekanje do utorka, kada je službeno trebao početi Interliber pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i grada Zagreba. Pa su s interliberskim popustima počeli još 1. studenog, poput ugledne i ambiciozne Mitopeje koja kupcima nudi prodaju svojih ekskluzivnih izdanja i knjiga uz besplatnu dostavu. I to u periodu od dva tjedna. Odličan poslovni potez Mitopeje. I drugi nakladnici su svoje prigodne prodaje uz popuste produljili, neki i na gotovo cijeli mjesec studeni pa će se knjige po interliberskim popustima moći kupiti sve do 30. studenog u knjižarama i na internetskim platformama Školske knjige.
I Treći program Hrvatske televizije poslužit će kao pozornica za predstavljanje brojnih noviteta koje su domaći nakladnici pripremili za Interliber, kao što je to i uobičajeno, i to uz pomoć tzv. premium programa Zajednice nakladnika i knjižara. A noviteti su zaista atraktivni. Tu su nove knjige Zorana Ferića, Nade Gašić, Nebojše Lujanovića, Mihaele Gašpar, Dine Pešuta, Ivana Vidića, Mate Matišića..., ali i prijevodi Bernardine Evaristo, Afonsa Cruza, Daniela Kehlmanna, Oceana Vuonga, Harukija Murakamija...
Ipak, sve te aktivnosti kao i prodaja jeftinijih knjiga po svim hrvatskim knjižarama (kojih ima stotinjak, što je prilično mali broj) teško će nadomjestiti snagu Interlibera na kojemu su se u tjednu održavanja okretali doslovno milijuni kuna, a dobro je prošao i državni proračun zbog onih pet posto poreza na dodanu vrijednost na knjigu. Interliber je bio i važan lanac u preživljavanju onih manjih nakladnika, napose onih koji djeluju izvan Zagreba, a koji nemaju vlastite knjižare.
Oni su tih šest blagoslovljenih sajamskih dana oči u oči razgovarali sa svojim kupcima, s knjižničarima, piscima, kolegama iz branše, knjižarima... i dolazili do živog, konkretnog novca, bez posrednika i bez previsokih rabata. Interliber je pomagao i specijaliziranim izdavačima, primjerice stripova ili stručne literature, primjerice one medicinske, filozofske ili vjerske. Na Interliberu su prisutni bili i antikvarijati, ali i prodavači ploča koje su ponovo došle u modu. U paviljonima Zagrebačkog velesajma i oko njih mogli ste se susresti s piscima iz Hrvatske i regije, a susreti te vrste su uvijek korisni.
Interliber je svakako bio i mjesto za veliko okupljanje školaraca i studenata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Istina, neki su samo prolunjali sajmom, ali ipak, stekli su pouku da je knjiga nešto važno, činjenica koja u nekoliko dana može privući više od 100.000 ljudi, fenomen koji nisu uspjeli pokoriti niti despoti ni ideologije, tehnološki noviteti kao ni vječna utrka za profitom. Mnogi su s pravom proteklih godina kritizirali Interliber. Ali tek sada, kada smo, nadajmo se privremeno ostali bez ovog sajma, postat će jasno koliko je Interliber važan čak i u zemlji koja se ne može pohvaliti čitateljskim rekordima i standardima.
Drek je važan.