Zagrebački velesajam je izlagačima prije par dana je poslao nacrte i upute za ovogodišnji Interliber koji bi vrata trebao otvoriti 10. studenog ove godine. No, nakladnici koji su još u lipnju dobili prijavnicu za sajam neugodno su iznenađeni jer Velesajam uopće ne spominje mogućnost odgađanja sajma. A epidemiološka situacija u Hrvatskoj je posljednjih dana izrazito pogoršana te dnevno imamo više od tisuću pozitivnih na Covid 19. Dio izlagača se boji da bi u takvim alarmantnim i neizvjesnim uvjetima Stožer u posljednji trenutak mogao zabraniti održavanje Interlibera, a ako Stožer to i ne učini, da bi broj posjetitelja bio dramatično smanjen što bi nakladnicima i izlagačima na sajmu samo donijelo dodatne financijske gubitke. A nakladnicima bi pri tome ostala i obaveza plaćanja skupog najma za izlagački prostor, s time da Velesajam cijenu najma, kako tvrde neki nakladnici, uopće nije smanjio u odnosu na prošlu godinu iako se situacija u poslovnom i zdravstvenom smislu drastično promijenila i pogoršala.
Stoga dio nakladnika sve glasnije inzistira na tome da se Interliber odgodi za proljeće 2021. godine ili za vrijeme kada će doći do masovnijeg procjepljivanja populacije i kada će pandemija biti konkretnije ukroćena. Pri tome podsjećaju da je odgođen i komercijalni i masovni sajam knjiga u Beogradu (u planu je da se održi sredinom prosinca ako to bude moguće), a da je najveći sajam na svijetu, onaj u Frankfurtu ovih dana održan samo u virtualnom, hibridnom izdanju. Dakle on-line. A već su u proljeće otkazani sajmovi u Leipzigu, Londonu, Parizu... Ipak, kako neslužbeno saznajemo, dio izdavača unatoč svemu želi da se Interliber održi na Zagrebačkom velesajmu u svom dobro poznatom terminu makar i u smanjenom obujmu te da se izlagački prostor, ako je to potrebno, smanji i na samo jedan paviljon.
O zajedničkom stavu nakladničkog ceha danas će biti riječi na sastanku radne skupine koju je formirala Zajednica nakladnika i knjižara. No, u Zajednici nakladnika i knjižara koja djeluje unutar Hrvatske gospodarske komore inzistiraju na tome da se bez obzira na fizičko održavanje ili neodržavanje Interlibera u Novom Zagrebu, u prvom dijelu studenoga održi on-line verzija tradicionalnog zagrebačkog sajma, ali i prilagođeno održavanje Interlibera po svim hrvatskim knjižarama, kako se ne bi izgubio kontinuitet i kako bi nakladnici mogli prodavati knjige kupcima po povoljnim, sajamskim uvjetima. Knjižare bi u tom slučaju mogle i udomiti neke od programa Interlibera, naravno, uz striktno poštovanje zaoštrenih, a ponekad i zbunjujućih i nekonzistentnih epidemioloških mjera.
Još prije deset dana situacija je ipak izgledala optimističnije. Uprava Zagrebačkog velesajma isticala je da će se Interliber održati od 10. studenog i to u obujmu kao i prošle godine. Podršku Interliberu dalo je i Ministarstvo kulture, dugogodišnji pokrovitelj sajma, baš kao i Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara ističući da je u Splitu početkom rujna uspješno održan Festival mediteranske knjige i to uz poštovanje svih epidemioloških mjera, iako je sajam posjetilo sedam tisuća posjetitelja (toliko ih je bilo i na utakmici Hrvatske i Francuske na Maksimiru).
No, pandemija se u međuvremenu razbuktala i neki su se nakladnici otvoreno upitali da li se smije ugrožavati zdravlje kupaca, djelatnika nakladničkih kuća i Zagrebačkog velesajma, ako se Interliber održi u dva uobičajena paviljona u Novom Zagrebu u periodu u kojem je to najavljeno. Nakladnike brine i činjenica da je prošlo mjesec dana od početka najavljenog Interlibera, a to je u rok u kojem nakladnik može otkazati sudjelovanje na sajmu bez financijskih obaveza. Ako se sudjelovanje otkaže u roku manjem od mjesec dana, Velesajam ima pravo naplatiti dio od ugovorene najamnine i dio troškova koji su već nastali. A to bi nakladnike u ovoj financijski zahtjevnoj godini dovelo u tešku situaciju. Interliber je, očito, postao nova jabuka razdora u hrvatskom nakladništvu koje se nakon propasti najveće knjižarske mreže moralo suočiti sa novim, pandemijskim izazovima.
