U srpnju 2023. Hrvatska je doživjela katastrofalnu oluju koja će zauvijek ostati urezana u sjećanjima mnogih i čije su posljedice još uvijek relativno svježe. Ova superoluja, izraz rezerviran za oluje iznimno razornog intenziteta, spustila se u svojoj punoj snazi na dobar dio naše države, ostavljajući za sobom tragove razaranja, ogromne materijalne štete te probleme s kojima se ljudi i danas nose pritom nas podsjećajući na nužnost prilagodbe sve učestalijim i sve intenzivnijim klimatskim ekstremima. Nažalost, ova oluja ostat će zapamćena i po gubitku ljudskih života.
Što je uopće “superoluja”?
Superoluja izraz je koji se koristi za opisivanje iznimno snažnih i razornih oluja koje karakteriziraju ekstremne brzine vjetra i jake kiše, često popraćene bujicama. Ove oluje nastaju uslijed složene kombinacije specifičnih atmosferskih uvjeta koje uključuje konvergenciju zračnih masa prepunih vlage i prisutnost intenzivnog sustava niskog tlaka. U posljednje 2-3 godine, superoluje postale su sve češća pojava, kako u Hrvatskoj, tako i širom svijeta i kada se dogode, njihova razorna moć ostavlja iza sebe značajne materijalne štete uzrokovane poplavama, rušenjem stabala i objekata, prekidima u opskrbi električnom energijom, štetama na infrastrukturi…. predstavljajući tako ozbiljnu ugrozu sigurnosti i dobrobiti zajednice koja je pogođena.
Buran srpanj i posljedice olujnog nevremena
Kada pogledamo s vremenskim odmakom tek tada možemo vidjeti što se ustvari dogodilo. Olujno nevrijeme je u srijedu 19. srpnja 2023., većim ili manjim intenzitetom, zahvatilo ukupno 14 županija i Grad Zagreb. Ulice su se pretvorile u nabujale rijeke dok su vodostaji dosezali rekordne razine. Bujice su progutale domove i poslovne prostore, prisiljavajući stanovnike da potraže utočište na uzvišenjima ili u improviziranim skloništima koja su organizirale hitne službe spašavanja. Rijeke Sava i Drava nabujale su uslijed nemilosrdnih padalina te su izlile iz svojih korita, poplavivši i gradove i sela duž svog toka. Stanovnici su bili suočeni s bolnom odlukom da se evakuiraju ili nadaju pozitivnom razvoju događaja.
Samo u Zagrebu vatrogasci su odradili više od 300 intervencija, a na poslovima sanacije radilo je neprekidno gotovo 1.000 ljudi uz pripadajuću mehanizaciju. Ništa manje intenzivno nije bilo ni u ostalim dijelovima Lijepe Naše, gdje je, prema procjenama, oštećeno više od 2000 objekata te veći broj raznih vozila, a velika šteta zabilježena je i na poljoprivrednim površinama te prometnoj infrastrukturi.
O kojoj količini oborina se radi, najbolje pokazuju podaci iz Zagreba, gdje je zabilježena najintenzivnija količina u kolovozu 1989. i iznosila je 45,0 mm po četvornome metru. Ovaj ekstreman događaj na području Zagreba zorno pokazuje o kakvoj se moćnoj oluji radilo. Količina oborina ne mora predstavljati nužno i snažnu oluju, ali vjetar u kombinaciji s tolikom količinom padalina može uzrokovati puno veću štetu, što se i dogodilo. Zabilježene brzine graničile su s maksimalno zabilježenim povijesnim vrijednostima dok su udari vjetra na pojedinim lokacijama dosezali i apsolutni maksimum.
Put do oporavka
Hrvatska se u proteklom desetljeću suočila s nizom prirodnih katastrofa s direktnom štetom koja se mjeri u milijardama eura. Počevši od 2014. godine i velikih poplava u Slavoniji, preko katastrofalnih požara u Dalmaciji 2017. godine sve do potresa u Zagrebu, Sisku i Petrinji 2020. godine, čija je ukupna šteta procijenjena na 17,2 milijarde eura. I dok se štete od olujnog nevremena još uvijek zbrajaju, Hrvatska je mobilizirala sve svoje resurse za napore obnove. Od volontera do pomoći države, proces obnove bit će obilježen odlučnošću da se “vratimo na staro” i obnovimo domove, polja, šume i parkove. A u ovim vrlo izazovnim okolnostima, najbolje su prošli upravo oni građani koji su pretrpjeli materijalnu štetu, a imali su sklopljenu policu osiguranja imovine. Oni su mogli izravno kontaktirati svoje društvo za osiguranje kako bi prijavili nastalu štetu te pritom nisu morali čekati na intervenciju i pomoć države.
Budući da jedini raspolažu resursima za brzu i efikasnu reakciju u izazovnim situacijama, svakako valja istaknuti i činjenicu kako su osiguratelji važan faktor za otporniju ekonomiju države, ali i financijsku stabilnost društva u cjelini. Upravo iz tih razloga pokrivenost osiguranjem od iznimne je važnosti, što potvrđuje i podatak o isplatama šteta nakon olujnog nevremena u srpnju 2023. godine – u prvih 30 dana, nakon prijave čak 17.000 šteta, društva za osiguranje uspješno su obradila i isplatila više od 7.000 odštetnih zahtjeva. Do kraja rujna, broj prijavljenih šteta premašio je 31.000, uključujući KASKO štete i ostale gubitke, te je isplaćeno gotovo 30 milijuna eura naknade osiguranicima.
Kako bi građanima dodatno približili važnost osiguranja imovine, društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje pripremila su interesantan i zanimljiv VIDEO razgovor u kojemu stručnjak za imovinska osiguranja, Goran Guteša otkriva kako zaštiti svoju imovinu od neke sljedeće oluje, poplave ili potresa.
Superoluja, koja je poharala Hrvatsku u srpnju 2023. ostat će duboko urezana u svijest građana predstavljajući pritom bitan podsjetnik na važnost osiguranja imovine. Zabrinjavajući je i podatak da je svega dvadesetak posto privatne imovine u Hrvatskoj osigurano, čime značajno zaostajemo za europskim državama u vremenima sve prisutnijih klimatskih katastrofa iako se kućanstvo od potresa, požara i inih nepogoda godišnje može osigurati u prosjeku već za 150 do 180 eura. Osnovna namjena osiguranja imovine upravo je zaštita nekretnina od opasnosti, odnosno, zaštita vlasnika nekretnine od nenadanih i često vrlo visokih troškova prouzročenih neželjenim događajem, kao što je srpanjska oluja, koji za posljedicu najčešće imaju veliku i skupu materijalnu štetu. Ovaj događaj katastrofalnih razmjera, dokaz moći prirode, otkrio je krhkost naše infrastrukture ali i važnost pravilne zaštite. Kako ekstremni vremenski uvjeti postaju sve učestaliji, važno je prepoznati osiguranje kao prvi korak prema osobnoj odgovornosti za život, zdravlje i imovinu, a upravo su društva za osiguranje ta koja jedina raspolažu mehanizmima za učinkovitu zaštitu i brzu reakciju u sanaciji štete kada do nje dođe.
Na web stranici www.sigurnijesutra.huo.hr možete pronaći brojne relevantne i važne informacije iz svijeta osiguranja, otkriti kako se osigurati i financijski zaštititi i od ostalih rizika te doznati zašto je danas, u vremenima sve prisutnijih elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa, važno imati policu osiguranja imovine.
SIGURNIJE SUTRA
Zajednički projekt financijske pismenosti pod nazivom SIGURNIJE SUTRA, koji u suradnji realiziraju društva za osiguranje i Hrvatski ureda za osiguranje, uspješno se i u kontinuitetu provodi već treću godinu dok njegova osnovna svrha ostaje nepromijenjena – podizanje svijesti građana o izuzetnoj važnosti financijske pismenosti na području osiguranja. Projekt ujedno predstavlja krunu dugogodišnjeg kontinuiranog rada društava za osiguranje i Hrvatskog ureda za osiguranje na edukaciji građana o temama iz svijeta osiguranja i provodi se u okviru Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine kojim se želi, jačanjem financijskog obrazovanja, postići bolje financijsko upravljanje hrvatskih građana.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim uredom za osiguranje.
