Nakon što su objavljeni konačni rezultati popisa stanovništva, više nema izlike da se ne uredi registar birača, kojih već dugo u Hrvatskoj ima više nego punoljetnih stanovnika. Također, nema izlike ni da se konačno ne uvede registar stanovništva, koji ima većina uređenih zemalja EU. Iako Hrvatska prema rezultatima popisa 2021. ima 3,871.833 stanovnika, u registru birača, prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, i dalje stoji podatak od 30. lipnja da imamo 3,663.708 birača, hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, što je potpuno nerealna brojka. Naime, prema rezultatima popisa stanovništva, u Hrvatskoj imamo 552.416 djece do 14 godina te 188.729 mladih u dobi od 15 do 19 godina. Notorna je činjenica da samo mladi s navršenih 18 godina mogu biti birači. Uz to u Hrvatskoj ima, prema popisu, i gotovo 29 tisuća stranaca koji nisu hrvatski državljani, pa time ni birači.
Video: Burno na presici o popisu stanovništva
Neuređeno stanje
Poslali smo upit Ministarstvu pravosuđa i uprave kada će uskladiti popis birača u Hrvatskoj sa stvarnim brojem birača s navršenih 18 godina, te smo ga zamolili popis birača po izbornim jedinicama, jer prema Zakonu o izbornim jednicima za izbor saborskih zastupnika iz 1999., broj birača se ne smije razlikovati više ili manje od pet posto. No, i to je dugo problem u Hrvatskoj koji se ne rješava unatoč izvješću Ustavnog suda iz 2010. da se broj birača po izbornim jedinicama uskladi sa zakonom. Odgovor od Ministarstva pravosuđa i uprave do zaključenja ovog broja nismo dobili.
Koliko je danas realna brojka birača u Hrvatskoj s obzirom na broj stanovnika, pitali smo demografa doc. dr. sc. Stjepana Šterca, voditelja Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija.
– S obzirom na broj stanovnika zabilježen popisom stanovništva 2021. i udio djece i mladih, maksimalno možemo imati 3,15 do najviše 3,20 milijuna birača – procjenjuje Šterc.
Dr. Šterc je i prije rezultata popisa stanovništva upozoravao da je brojka od 3,7 milijuna, koje je poslije nešto smanjena, nerealna i davao procjene koje se sada, nakon popisa stanovništva, pokazuju ispravnima.
Nažalost, popis stanovništva pokazao je da su najviše stanovnika u proteklom desetljeću izgubile slavonske županije te Sisačko-moslavačka županija, a to znači i gubitak birača u tim županijama. Podsjetimo, Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija izgubile su čak petinu stanovništva, Požeško-slavonska 17,88 posto, Brodsko-posavska 17,85 posto, Virovitičko-podravska 17,05 posto stanovnika...
– Neke županije izgubile su petinu stanovništva, a na nekim lokalnim razinama gubitak stanovništva prelazio je u nekim općinama 30 pa i 40 posto, a u nekim naseljima gubitak stanovništva veći je i od 50 posto. Najveće smanjenje birača bit će u slavonskim županijama i Sisačko-moslavačkoj županiji jer je u njima i najveća depopulacija. Krajnje je vrijeme da se uredi birački popis koji je temelj ne samo za izbore nego i za provođenje referenduma. Nažalost, sve je to kod nas prilično neuređeno. Ne možemo imati točan birački popis, niti bilo što drugo, niti možemo znati na koji potencijal država može računati nemamo li registar stanovništva, od čije se izrade još bježi, pa ispada da je bitno samo odraditi mandat i zadržati pozicije, iako je preporuka Eurostata da se uvede registar stanovništva – ističe Stjepan Šterc.
Točan popis birača bitan je i za provođenje referenduma, za što je potrebno prikupiti 10 posto potpisa birača. Što je brojka birača u registru birača nerealnija, onima koji stoje iza referendumskih inicijativa teže je doseći cilj, odnosno u stvarnosti se od njih traži više od 10 posto potpisa birača. Inače, vođenje registra birača je zakonom propisano i vodi se po službenoj dužnosti za svaki grad odnosno općinu, a temelji se na načelu stalnosti. U registar birača u Hrvatskoj trebali bi biti upisani svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina prema mjestu prebivališta u Hrvatskoj. No, ne znamo zašto ih je godinama upisano više nego što je punoljetnih stanovnika.
Registar najavljen lani
Također, registar stanovništva, o čijoj važnosti govori Šterc, a već dugo i drugi njegovi kolege, ima većina zemalja EU i preporuka je bila da ga uvedu sve članice do 2022. Lani u proljeće bilo je najavljeno da Vlada radi na registru stanovništva, prije kojeg je trebalo provesti popis stanovništva i donijeti Zakon o registru stanovništva.
Inače, registar stanovništva, koji bi bio ažurirana baza podataka o učenicima, studentima, zaposlenima, umirovljenicima, poreznim obveznicima, zdravstvenim osiguranicima te biračima, bitan je za kreiranje svih javnih politika na nacionalnoj i lokalnoj razini. No, još ga nema...
VIDEO: Liste čekanja dulje, a 2500 liječnika više i 400.000 stanovnika manje nego 2013.
Neredna zemlja. Mogli bi bar korigirat granice izbornih jedinica prema popisu stanovništva da izborne jedinice imaju isti broj stanovnika/glasača. Na to Ustavni sud upozorava zadnjih 20 godina, ali ga Sabor ignorira, uvijek imaju važnijeg posla. Niko nikog ne sluša u ovoj državi. Svi parlamentarni izbori su nelegalni zadnjih 20 godina.