02.04.2016. u 19:00

Belgija boluje od terorizma još od 90-ih godina prošlog stoljeća, ali guranje problema pod tepih rezultiralo je fatalnim posljedicama koje su identičan prikaz stanja u gotovo svim zemljama EU

Europa je ponovno pogođena novim terorističkim činom, i to u njezinu samom srcu Bruxellesu, gradu u kojem se nalazi većina europskih institucija. Terorizam je postao sve veća prijetnja svim europskim zemljama te stvara političku nestabilnost, a priroda i veličina tih prijetnji gotovo da se mijenjaju iz dana u dan. Raznim nagovještajima terorista pokušava se unijeti strah i nemir među građane Europe i time se pridonosi radikalnom skretanju europskog društva udesno.

Međutim, treba postaviti pitanje zašto je došlo do nastajanja radikalizma u zemljama europskog blagostanja? Najbolji primjer je dugogodišnja nesnošljivost Belgijaca na balkanski način. Samo što je u belgijskom slučaju u pitanju nesnošljivost između Flamanaca i Valonaca. Činjenica da Bruxelles ima šest različitih i međusobno nepovezanih policijskih distrikta govori o tome koliko su se u svom političkom kaosu Belgijci godinama zabavljali sami sobom, dok je integracija pridošlog stanovništva bačena na margine. Sav taj nemar iskoristila je tzv. Islamistička država te ih prepoznala kao idealan rasadnik terorista i koristi ih kao najubojitije oružje na europskom tlu.

Slaba povezanost briselskih problematičnih kvartova Molenbeeka i Scaherbeeka, u kojima je više od 80% stanovništva muslimansko, u kojima je postotak nezaposlenosti 30% (a u cijeloj Belgiji oko 8,5%) govori o ogromnom problemu loše integracije. Belgija boluje od terorizma još od devedesetih godina prošlog stoljeća, ali guranje problema pod tepih rezultiralo je fatalnim posljedicama koje su identičan prikaz stanja u gotovo svim zemljama EU.

Sad se provode hitni modeli sigurnosti, dok su se godinama s distance gledali globalni sukobi koji su morali jednoga dana zakucati i na europske prijestolnice. Potezi koji će polako uslijediti da se EU učini sigurnim okruženjem, poput izvođenja vojske na ulice, dugih cijevi, zatvaranja granica, podizanja žičanih ograda… može nas dovesti do toga da budemo najsigurnije podneblje, ali poput onog u Sjevernoj Koreji.

Ovakvo povećanje sigurnosnih mjera jedino priželjkuje ekstremna europska desnica, koja jedina profitira u ovom zlu i grije ruke nad plamenom europskog straha. Postotak glasova njemačkog desničarskog AfD-a na nedavnim izborima u tri pokrajine u Njemačkoj nagovještava pohod desnice na njemački parlament na idućim izborima. Demokršćanska i socijaldemokratska ideološka razlika u dobroj mjeri se istopila u humanističkom pristupu po pitanju rješavanja problema izbjeglica na koje ih sustav demokratskih vrijednosti obvezuje.

Jedan dio društva klizi sve više na političke margine, a svaki teroristički čin ili izbjeglička kriza hrane gladna usta ksenofoba, kojima je Europska unija neprijatelj broj jedan, a Bruxelles simbol nametnute vladavine. Islamisti i nacionalisti idu jedni drugima naruku i znaju da mehanizam mržnje rađa mržnju, a krajnji cilj im je razoriti Europu demokratskih vrijednosti. Iako su radikali u Europi u velikoj manjini, poprilično su bučni, jer loša vijest puno brže putuje, i nepravedno im se daje previše medijskog prostora, jer ipak ogromna većina još uvijek stoji na temeljima humanog društva EU.

No, ako se ne posegne u korjenite promjene zajedničkom suradnjom europskih država, previše ideologije, gdje ekstremna desnica samo traži deklaraciju “čiji si”, nadglasat će slobodu europskih vrijednosti, okrenut će kotač povijesti unazad u pravcu ksenofobije i nacionalnog egoizma, a svi dobro znamo da su to bili elementi koji su sredinom prošlog stoljeća Europu zavili u crno.

Einstein je rekao: “Svijet je opasno mjesto, ne zbog ljudi koji su zli, nego zbog dobrih koji ništa ne poduzimaju.”

Dakle na svakom pojedincu među nama je da odluči želi li živjeti u humanom društvu, živeći svoju vjeru i svjetonazor u miru i slobodi, ili šuteći želimo ponovno postati zatočenici straha i robovi prošlih bolesnih ideologija. 

Komentara 5

BA
bakulušić
23:20 02.04.2016.

Čini mi se da je i Večernjak stavio "žilet-žicu" oko Juratovićeva teksta jer moji komentari ne prolaze.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije