VIŠAK MRTVIH

Tijekom pandemije imali smo 3195 neobjašnjivih ekscesnih smrti. Što to znači?

storyeditor/2022-04-07/PXL_211221_91235177.jpg
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell
1/2
09.04.2022.
u 19:57

18.264 ljudi (17,3%) umrlo je više od ožujka 2020. do veljače 2022. nego što je bilo statistički očekivano

Čak 18.264 ljudi ili 17,3 posto umrlo je više od ožujka 2020. do veljače 2022. godine, nego što je bilo statistički očekivano s obzirom na petogodišnji pretpandemijski prosjek broja mrtvih od 2015. do 2019., objavio je Državni zavod za statistiku. Od tog viška, 15.069 bilo je COVID-smrti do 28. veljače ove godine, prema podacima Ravnateljstva civilne zašte.

Što znači da smo za pandemije imali još 3195 neobjašnjivih ekscesnih smrti. Bez obzira treba li i taj višak mrtvih pripisati virusu, ali službeno nepotvrđenom, ili je to neizravna posljedica pandemije zbog toga što je zdravstveni sustav radio smanjenim kapacitetom zbog mjera ili odnosa pacijenata prema svom zdravlju zbog straha od zaraze, važno je znato što je uzrok tomu.

Na to smo upozoravali još u lipnju 2020. kad smo prvi put pisali o statističkom višku mrtvih, i kad smo koristeći statističke podatke o broju mrtvih od svih uzroka u 10 europskih zemalja došli do podatka od 215.000 ekscesnih smrti, službeno 148.000 COVID-smrti te 67.000 neobjašnjenog viška mrtvih.

U svijetu triput više COVID-smrti

Proteklog je mjeseca u Lancetu upravo na tu temu obljavljeno opsežno američko istraživanje kojem je cilj bio istražiti koliki je stvaran broj viška mrtvih bio za pandemije u svijetu, od početka 2020. do kraja 2021. I dok je u tom razdoblju službeno potvrđeno ukupno 5,94 milijuna COVID-smrti u svijetu, istraživanje je došlo do procjene od 18,2 milijuna (95% interval nesigurnosti 17,1–19,6) stvarnog broja viška mrtvih u 191 zemlji i teritoriju, te 252 subnacionalna područja.

S tim da je istraživanje usporedilo broj mrtvih u razdoblju 2020-2021 sa smrtnošću u 11 godina prije pandemije. Korištene su baze podataka koje su 74 zemlje i teritorija službeno objavila, te za 266 podnacionalnih područja. Dakako, istraživanje detaljno opisuje složenu metodologiju kojoj je svrha bila doći do što uvjerljivijih procjena o ukupnom broju viška smrti od COVID-19, pa je recimo tako isključen višak mrtvih za toplinskog vala u Europi. U istraživanju su sudjelovali znanstvenici i stručnjaci desetaka institucija diljem svijeta na čelu s timom Instituta za zdravstvenu metriku i procjene (IHME) sveučilišta u Washingtonu pod vodstvom poznatog epidemiologa Christophera Murraya. Istraživanje je financirala zaklada Bill&Melinda Gates.

Globalna stopa viška smrtnosti bila je 120,3 (od 113,1 – 129,3) na 100.000 stanovnika, dok je u 21 zemlji premašivala 300/100.000 st.. Najveći viška smrtnosti našli su u južnoj Aziji, sjevernoj Africi i Bliskom istoku, te istočnoj Europi. Od zemalja prednjače Indija (4 milijuna - srednja vrijednost intervala), SAD (1,13), Rusija (1,07), Meksiko (798.000), Brazil (792.000), Indonezija (736.000) i Pakistan (664-000). Stopa viška smrtnosti bila je najveća u Rusiji (374,6/100.000 st.), Meksiku (325), Brazilu (186,9) i SAD-u (179,3).

Istraživanjem je obuhvaćena i Hrvatska s grafičkim prikazom tjednog broja COVID-smrti i utvrđenog viška mrtvih i grafikon pokazuje prvu pojavu viška mrtvih u tjednima od sredine ožujka 2020. Krivulja viška mrtvih uglavnom kroz čitavo razdoblje ima relativno sličan tijek kao i krivulja broja COVID-smrti s najvećim iznosima u 47. tjednu 2021. i 51. tjednu 2020. (više od 800 viška mrtvih) te 17. tjednu 2021. (iznad 400). Prema podacima objavljenim u tabličnom prikazu, Hrvatska je do kraja 2021. imala 12.500 COVID smrti (156,7/100.000 st,), a procjena ekscesnih smrti je 22.900 (22.100 do 23.800) i 285,6/100.000 st. ili 1,8 puta više. Recimo, Švedska ima omjer od 1,18 (18.100 viška mrtvih i 15.300 COVID-smrti).

Nikaragva rekorder

Kao što smo već upozoravali da su službene brojke COVID-smrti značajno manje od viška mrtvih, i ovo istraživanje to potvrđuje pa Srbija ima 12.700 službeno potvrđenih smrti od COVID-19, a 37.400 viška mrtvih, 2,95 puta više. Albanija ima 5,38 puta više ekscesnih smrti (17.300) od COVID smrti (3220). BiH ima 13.400 COVID-smrti i 20.900 viška mrtvih ili 1,55 puta više. Slovenija je na omjeru od 1,25 (5590 i 6980 viška mrtvih). Nikaragva ima 150 puta više ekscesnih smrti od službenog broja COVID-smrti (33.400 i 223), Tadžikistan 115,8 puta (29.400 i 254).

 

Ključne riječi

Komentara 39

NE
nešperlin
20:19 09.04.2022.

Našima ja ništa ne vjerujem. Za pravom istinom bi došli tek praćenjem traga novca i neobjašnjivim obogaćivanjem stožeraša,uvoznika i distributera jepiva i sve prateće opreme

Avatar Cantor
Cantor
20:06 09.04.2022.

Nigdje nema dostupnih sirovih anonimiziranih podataka (dob, spol, bolesti, starost, okolnosti, cijepljenja sva a ne samo protiv covida i sl) iz kojih bi se mogla napraviti nezavisna analiza. Pipl mast trast as filozofija....

BI
Biouskoli91
20:28 09.04.2022.

Potpuno nezavisna studija koju financira Bill&Melinda Gates. Mogao je isto i pfizer financirati, da budu isti rezultati. Dajte vi nama kazite koliko je ljudi umrlo jer nisi dijagnosticirani na vrijeme i jer nisu pravovremeno tretirani, a sve zbog covid ludila.. I zasto ne prenosite kako u vise drzava svijeta od jednom smanjuju prije prijavljene brojeve umrlih 'od covida', a jedan od 'tih' je cak i americki CDC.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije