Prošli tjedan NASA je lansirala svemirsku letjelicu koja se treba susresti s asteroidom Psyche. Misija će trajati šest godina i prijeći 3,6 milijardi kilometara dug put kako bi prikupila tragove koje će zemaljski znanstvenici poput mene ispitati u potrazi za informacijama o nedostupnoj unutrašnjosti našeg svijeta, piše naš znanstvenik prof. dr. sc. Hrvoje Tkalčić u The Conversationu, globalno čitanom znanstvenom mediju. The Conversation je medijska platforma u kojoj na izravan način surađuju novinari i znanstvenici te gdje kao rezultat te suradnje nastaju vijesti i analize temeljene na objavljenim znanstvenim radovima i publikacijama. Publikacija je otvorena za javnost i besplatna, u ovo desetljeće postojanja tamo su objavjlivala neka od najzvučnijih imena ne samo prirodnih ili medicinskih već i društvenih znanost, pa ne čudi da je teško pronaći nešto slično poput The Conversationa koji je postigao globalnu čitanost.
Dakle, naš geofizičar s Australian nationaln university u Canberri bavio se u članku koji potpisuje bavi se asteroidom Psyche koji je dobio ime po grčkoj božici duše te koja je pošla za Erosa, boga ljubavi, a prema kojem je NASA lansirala sondu. Izravan naš prijevod bio bi Psiha. Psyche je 16. asteroid koji je čovječanstvo otkrilo, prosječnog je promjera 226 km te je najveći poznati asteroid tipa M, odnosno metalni, većinom od željeza i nikla, kao i Zemljina kora.
- Za asteroide tipa M kao što je Psyche smatra se da su ostaci planeta uništenih u ranim godinama Sunčevog sustava. U tim asteroidima, teži elementi (poput metala) tonuli su prema središtu, a lakši elementi lebdjeli su do vanjskih slojeva. Tada su, zbog sudara s drugim objektima, vanjski slojevi otrgnuti i većina materijala je izbačena u svemir, ostavljajući za sobom jezgru bogatu metalima. Ovi metalni svjetovi savršeni su "prirodni laboratoriji" za proučavanje planetarnih jezgri, piše prof. Tkalčić.
Dalje objašnjava kako su sadašnje naše metode za proučavanje Zemljine jezgre prilično neizravne. Ponekad dobivamo malene uvide u ranu povijest Sunčevog sustava - a time i povijest našeg planeta - od metalnih meteorita, dijelova asteroida koji padnu na Zemlju. Ali je taj pogled vrlo ograničen. Kroz drugi način proučavanja jezgre prof. Tkalčić pojasnio je zašto i sebe vidi u ovoj misiji a to je korištenje seizmologije: proučavanje kako vibracije uzrokovane potresima putuju kroz unutrašnjost planeta. Ipak, naveo je, na Zemlji imamo manje seizmografa u oceanima i na južnoj hemisferi, što ograničava ono što možemo vidjeti od jezgre. A ona je zakopana ispod vanjskog Zemljina omotača što dodatno otežava naš pogled. Pa tako znanstvenicima ostaju laboratorijski eksperimenti. Podsjetio je na nedavni rad svoje ekipe znanstvenika u časopisu Nature Communications gdje se raspravlja o trenutnim izazovima u proučavanju Zemljine jezgre – i nastavku istraživanja.
- NASA-inu misiju na Psyche možemo zamisliti kao putovanje u središte Zemlje bez potrebe da putujemo dolje kroz stjenovitu koru planeta, plašt koji je u polaganom pokretu i tekuću jezgru. Cilj misije je otkriti je li Psyche doista jezgra uništenog planeta, koji je u početku bio vruć i rastaljen, ali se polako hladio i skrućivao poput jezgre našeg planeta. S druge strane, moguće je da je Psyche napravljen od materijala koji uopće nije bio otopljen, kaže naš znanstvenik.
Nastavlja kako NASA također želi otkriti koliko je stara Psycheova površina, što bi otkrilo prije koliko je vremena izgubila svoje vanjske slojeve. Misija će također istražiti kemijski sastav asteroida: sadrži li uz željezo i nikal lakše elemente, poput kisika, vodika, ugljika, silicija i sumpora. Njihova prisutnost ili odsutnost mogla bi nam dati naznake o evoluciji našeg planeta. Također će se prikupiti podaci o Psihinom obliku, masi i raspodjeli gravitacije. Također, treba proučiti potencijal za buduća istraživanja minerala.
- Sve će to biti moguće s kamerama širokog spektra, spektrometrima, magnetometrima, gravimetrima i drugim instrumentima koje svemirska letjelica nosi. Znanstvenici poput mene s nestrpljenjem će pratiti dugo putovanje misije kroz svemir, kaže prof. Tkalčić.
