Do lokalnih je izbora preostalo manje od pola godine, a u dvjema najvećim političkim strankama, HDZ-u i SDP-u, traju unutarstranačka preslagivanja i zauzimanje pozicija. Obje stranke pritom će morati voditi računa da su županije, gradovi i općine među najnapadanijima kada je riječ o visokoj percepciji korupcije, zbog čega će birače morati uvjeriti da su spremne na promjenu dosadašnjih obrazaca ponašanja.
No, veliko je pitanje imaju li te stranke kadar sposoban i voljan suočiti se s takvim izazovom. U HDZ-u se za lokalne izbore pripremaju kroz nastavak unutarstranačkih. Članstvo u županijskim, gradskim i općinskim organizacijama sutra će prvi put izravno izabrati svoje predsjednike i potpredsjednike, baš kao što su proljetos izabrali predsjednika i četvero potpredsjednika na nacionalnoj razini. Stranka se, međutim, u brojnim sredinama suočava s posljedicama kadrovske devastacije koje su joj donijele godine i desetljeća klanovskih ratova, pogodovanja poslušnicima i trulih kompromisa u upravljanju lokalnim zajednicama.
Kao ilustracija otužnog stanja stranačkog kadra u pojedinim sredinama možda bi najbolje mogla poslužiti lista kandidata za predsjednika općinske organizacije u Nerežišćima na Braču, na kojoj je samo jedno ime – Lovro Kuščević. Ta je općina, međutim, daleko izvan fokusa stranačke središnjice koja muku muči s pronalaskom kadra za ključne bitke, a mnoge su oči pritom uprte u Zagreb, gdje aktualni gradonačelnik Milan Bandić, iako dobrano načet brojnim korupcijskim aferama, juriša na sedmi uzastopni mandat i zasad i dalje slovi kao favorit. Na Bandićevu sudbinu u svibnju će uvelike utjecati i odluke koje ovih dana donese HDZ, a u zagrebačkoj je organizaciji jedini kandidat za čelno mjesto na sutrašnjim unutarstranačkim izborima poznati ginekolog Mislav Herman.
Herman uživa potporu stranačke središnjice, ali i gotovo nepodijeljene simpatije zagrebačkih HDZ-ovaca koji govore kako se radi o dobrom i vrijednom čovjeku, spremnom pomoći svima kojima pomoć treba. Malo tko, međutim, vjeruje da bi Herman na lokalnim izborima mogao ugroziti Bandića, a navodno ni sam nije pretjerano sklon kandidaturi za gradonačelnika. No, pitanje je bi li to uspjelo i bilo kome drugom iz zagrebačke organizacije HDZ-a, s obzirom na to da je stranka u glavnom gradu, što otvoreno što prikriveno, tijekom zadnjeg desetljeća podupirala Bandića. Pritom treba priznati da je u toj potpori veliku ulogu uvijek igrao stranački vrh, što je posebno došlo do izražaja u protekle četiri godine, kada je stranačka politika na gradskoj razini trpjela posljedice održavanja većine u Saboru s Bandićevim “žetončićima”. To je u dobroj mjeri vezalo ruke HDZ-ovcima u Gradu, čak i u trenucima kada je u javnosti prevladavao dojam da je Bandićeva era definitivno završila i da bi za stranku bilo najbolje odmaknuti se od njegove politike. Zbog svega ovoga, zagrebačka organizacija HDZ-a teško bi u svojim redovima mogla naći kadar koji bi joj i izdaleka osigurao ponavljanje uspjeha sa srpanjskih parlamentarnih izbora.
Svjesni te činjenice, u vrhu stranke posvetili su se traženju kandidata neopterećenog vezama s aktualnim gradonačelnikom. Spominjalo se više imena, a na kraju je odabir pao na nestranačkog Damira Vanđelića, ekonomista uspješnog i u privatnom biznisu i na funkcijama u državnim tvrtkama. Listu Vanđelićevih kvaliteta dodatno podebljava i njegov ratni staž, a još više činjenica da se nikada nije hvastao time što je hrvatski branitelj i što je punih šest mjeseci bio zatočenik srpskog logora niti je na tome pokušavao ostvariti političke poene. O svemu ovome razgovaralo se na užem vodstvu stranke, nakon čega je informacija o ovom kandidatu dospjela i u medije. Nevolja je, međutim, što Vanđelić i dalje javno govori da se neće kandidirati za gradonačelnika pa se postavlja pitanje je li se s njim uopće razgovaralo prije nego što se išlo testirati kako bi javnost reagirala na tog kandidata.
U vrhu HDZ-a ipak su uvjereni da će Vanđelića na kraju privoljeti na kandidaturu, a ako se to dogodi, kandidat će svakako morati odgovarati na pitanja zbog čega je tako uvjerljivo tvrdio da neće u utrku za Zagreb. U kampanji će se vjerojatno morati braniti i od kritika da je na čelo Fonda za obnovu Zagreba, teškog 42 milijarde kuna, postavljen kako bi si HDZ podebljao šanse u glavnom gradu, a pitanje je i može li Vanđelić doista računati na nepodijeljenu podršku stranačke organizacije, s obzirom na to da je favorit još uvijek Milan Bandić. Usprkos svim ovim prigovorima, činjenica je ipak da se o Vanđeliću nikako ne bi moglo govoriti kao o alibi kandidatu koji služi samo za produljenje Bandićeve vladavine, što se govorilo o ranijim HDZ-ovim kandidatima.
Bez obzira na to kako izbori u Zagrebu završili, s Vanđelićem kao kandidatom HDZ ima šansu osloboditi se dojma o prikrivenom komplotu s Bandićem, na čemu bi onda mogli graditi novu priču u Zagrebu, naravno uz uvjet da se i u novom mandatu ne nastavi sumnjivo zapošljavanje njegovih članova u gradskoj upravi i tvrtkama, izmišljanje funkcija i radnih mjesta za njih i slične nepodopštine. J edna od unutarstranačkih bitaka koja ovih dana privlači veliku pažnju je i ona u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Stanje u toj organizaciji godinama je na rubu katastrofe, a ključna su mu odrednica animoziteti među gradovima, ali i po pojedinim ograncima koji su znali rezultirati i uplitanjem policije.
Kao najmoćnija figura u HDZ-u na istoku Hrvatske i dalje slovi Tomislav Čuljak. Iako se Čuljak na ovim izborima nije kandidirao ni na jednu funkciju, mnogi vukovarsko-srijemski HDZ-ovci i dalje vjeruju da on iz pozadine vuče konce kako bi zadržao dominaciju svoje struje i vlastiti utjecaj. Kao prepreka u ovom mu se poslu pokazao aktualni dožupan Josip Dabro koji je još proljetos istaknuo kandidaturu za predsjednika Županijskog odbora HDZ-a. Dabru podupiru i neki gradonačelnici i načelnici općina, a vjetar u leđa mu je i dobar odnos s potpredsjednikom stranke, osječko-baranjskim županom Ivanom Anušićem. Anušićev ugled među slavonskim HDZ-ovcima i biračima na istoku Hrvatske potvrdio se i na unutarstranačkim i na parlamentarnim izborima. Stranačka organizacija mu je dobro posložena pa u HDZ-u vjeruju da bi, među ostalim, konačno mogli dobiti izbore u Osijeku, u kojem će im kandidat za gradonačelnika biti šef tamošnje organizacije Ivan Radić.
Anušiću bliska ekipa zato vjeruje da bi takvo stanje mogli postići i u duboko podijeljenoj vukovarsko-srijemskoj stranačkoj organizaciji, no u to nisu uspjeli uvjeriti i vrh HDZ-a. U unutarstranačke izbore u toj županiji Plenković je poslao ministra obrane Marija Banožića koji slovi kao Čuljkov čovjek, što se na terenu tumači kao zadržavanje dosadašnjih struktura u županijskoj organizaciji stranke. A zadržavanje starih struktura obično znači zadržavanje starih obrazaca ponašanja koji su u toj županiji doveli do poplave nezavisnih kandidata i slabljenja HDZ-ova utjecaja u mnogim sredinama. Sam Banožić kao ključni plus za svoju kampanju ističe upravo podršku Andreja Plenkovića, no minus mu je to što ne otkriva tko bi u slučaju njegove pobjede bio HDZ-ov kandidat za župana, dok Dabro ističe da ima i tu ambiciju.
U takvoj situaciji teško je reći zašto se Plenković i osobno izložio u ovoj utrci. Tvrdnje da se radi isključivo o nagovoru Čuljka i Vladimira Šeksa zvuče pomalo nevjerojatno, s obzirom na to da se na terenu procjenjuje kako Dabro ni izdaleka nije otpisan u ovoj utakmici. Ono što je, međutim, sigurno činjenica je da je Plenković snažno zainteresiran za rasplet priče u Vukovaru, u kojem se HDZ-ova organizacija raskolila odlaskom gradonačelnika Ivana Penave u Domovinski pokret. Što se tiče unutarstranačkih izbora, situacija u Vukovaru je riješena. Kandidat za šefa gradske organizacije je sadašnji povjerenik, državni tajnik Središnjeg ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar, koji uživa nepodijeljenu podršku za tu funkciju.
Mažar će biti i HDZ-ov kandidat za vukovarskog gradonačelnika, a vrhu stranke jako je stalo da iz ove priče izbaci Ivana Penavu jer će se upravo u Vukovaru testirati Plenkovićeva politika pomirbe sa srpskom zajednicom. Naši izvori u HDZ-u tvrde da Plenković na lokalnim izborima u Vukovaru računa na potporu koalicijskog partnera, odnosno na scenarij u kojem bi SDSS svoje birače usmjerio da glas daju HDZ-ovu kandidatu, što bi Penavu moglo izbaciti iz utrke za drugi izborni krug. Da ovakav scenarij nije bez izgleda, svjedoči i činjenica da je HDZ, usprkos Penavinu odlasku, na parlamentarnim izborima u srpnju uspio ostati najjača lista u Vukovaru. Ipak, lokalni su izbori u većoj mjeri usmjereni na kandidate nego na stranke pa bi potpora birača srpske nacionalnosti HDZ-u mogla biti ključna u okršaju s Penavom. Pitanje je jedino bi li SDSS-ovi birači i u drugom krugu bili spremni poduprijeti HDZ-ova kandidata ili će se okrenuti ljevici, no i eventualna pobjeda kandidata ljevice za Plenkovića bi vjerojatno bila manje štetna od opstanka Penave na funkciji gradonačelnika. U ostalim županijskim, gradskim i općinskim organizacijama HDZ-a u Hrvatskoj uglavnom se ne očekuju veći šokovi na unutarstranačkim izborima.
U mnogim sredinama na čelne funkcije istaknuta je samo jedna kandidatura, a izuzetak je Zagrebačka županija, u kojoj se za predsjednika Županijskog odbora natječu Damir Mikuljan i Željko Turk. Iako se kao kandidata središnjice doživljava Mikuljana, koji navodno uživa veliku potporu Davora Božinovića, kao favorit ipak slovi Turk, koji kao šef Udruge gradova uživa velik ugled među HDZ-ovcima u toj županiji. Ovdje valja istaknuti i da to što će se unutarstranački izbori u nekim sredinama svesti na izjašnjavanje o jednom kandidatu nikako ne znači da stranka ima spreman kadar za lokalne izbore. Primjerice, u Ličko-senjskoj županiji za šefa organizacije ponovno se kandidirao Marijan Kustić, no on nema ambiciju ući i u utrku za župana. Stranka se u toj županiji raskolila odlaskom župana Darka Milinovića koji je nedavno osnovao vlastitu stranku, a u HDZ-u se ozbiljno govori da bi za još jedan mandat na čelu županije mogao dobiti i potporu svoje bivše stranke, što zorno govori o stanju kadra u toj županijskoj organizaciji. Koliko kadrovska devastiranost, dugogodišnja nebriga za organizacije kao i unutarstranačke borbe koje i dalje tinjaju ostavljaju posljedica, najbolje se vidi na primjeru SDP-a.
Još uvijek najjača opozicijska stranka pola godine pred lokalne izbore, a nakon izbornog debakla ovog ljeta, muku muči s kandidatima koje će ponuditi građanima za gradonačelnike, načelnike i župane. U kojem su im stanju lokalne organizacije najbolje se vidi na primjeru četiri najveća grada. Pogotovo u Zagrebu koji je punih 20 godina bio tradicionalna SDPova utvrda. No brojke za SDP u glavnom gradu iz izbora u izbore sve su lošije. Pad je počeo još odlaskom Milana Bandića iz stranke, a na prošlim lokalnim izborima sve je kulminiralo na način da SDP nije imao ni najjaču listu za Skupštinu. Više je osvojila Bandićeva. Tri i pol godina kasnije i šest mjeseci prije novih lokalnih izbora najveća i nekad najjača SDPova organizacija, zagrebačka, još nije istaknula svog kandidata za gradonačelnika. I kako stvari trenutačno stoje, nikoga ne bi previše iznenadilo da se stranka odluči na „reprizu“ od prije četiri godine kada su, također zbog nemanja vlastitog kandidata, nakon višetjednih natezanja i pregovaranja stali iza tada HNS-ovke Anke Mrak Taritaš koja je tijesno izgubila od Milana Bandića u drugom krugu.
Ovog puta, iako predsjednik gradske organizacije SDP-a Gordan Maras ima žarku želju biti kandidat, mnogi u vodstvu SDP-a drže kako su mu šanse za pobjedu nikakve pa se opet sve glasnije spominje i opcija da SDP stane iza kandidata iz druge stranke, ovog puta lidera platforme Možemo Tomislava Tomaševića. Treća opcija koja je također „na stolu“ bila bi da SDP uspije pronaći nekog svog kandidata, bilo člana stranke, bilo nestranačkog, ali u ovom trenutku tog „trećeg ili treće“ još uvijek nema ni u primisli, a anketa koju je Iblerov trg nedavno naručio, a što nam potvrđuje više izvora iz stranke, kaže da u ovom trenutku javno mnijenje kaže da Tomislav Tomašević sigurno ulazi u drugi krug, da je za više od deset postotnih poena jači od aktualnog gradonačelnika Milana Bandića, a da Gordan Maras od njih trojice stoji najlošije (navodno ima potporu svega sedam posto ispitanika).
– Ono što je sigurno jest to da je zadnjih desetak dana došlo do određenih promjena i da sada više-manje svi u vodstvu, pa i lider stranke, shvaćaju da Gordan Maras nije dobro rješenje. Cjelokupni lokalni izbori gledat će se kroz Zagreb i bude li Maras naš kandidat, to će nam umanjiti šanse i u svim ostalim gradovima, županijama, općinama jer će Zagreb i loš kandidat u glavnom gradu biti u fokusu cijelo vrijeme. Zato sada treba nešto vremena i naći načina kako da mu se to da do znanja i da se donese odluka što dalje – kaže naš izvor iz zagrebačkog SDP-a.
Na pitanje zašto bi se Maras odrekao kandidature na koju vjeruje da ima pravo kao šef zagrebačke organizacije naš izvor kaže kako mu se nešto drugo, zanimljivo, mora ponuditi. To, kaže, može biti mjesto šefa zagrebačke Skupštine ili ga se može gurnuti u gospodarstvo, negdje u Holding. I naš drugi izvor, član vodstva SDP-a kaže kako nema sumnje da će se vrlo brzo s Marasom razgovarati i da će biti suočen s time da nije dobro da on bude kandidat za gradonačelnika. Gradski odbor koji odluku o kandidatu mora potvrditi, vjeruju izvori, neće raditi probleme kod odabira kandidata. Iako, nije tajna da u odboru sjede ljudi odani Davoru Bernardiću, kojima slab rezultat u Zagrebu odgovara s obzirom na to da se može očekivati kako će se nakon lokalnih izbora, bude li rezultat loš, trenutačno „primireni“ unutarstranački rat dvije struje u SDP-u opet nastaviti. I to ne samo u Zagrebu već na razini cijele Hrvatske. Osim dobitka Zagreba u kojemu vječni Milan Bandić nikada nije stajao lošije, ali i kojeg nikada ne treba podcjenjivati, SDP mora napraviti sve i da ne izgubi Rijeku.
U tom gradu nakon vječnog Vojka Obersnela koji odlazi u mirovinu na izbore idu s njegovim zamjenikom u Gradu i šefom riječke organizacije SDP-a Markom Filipovićem. Kandidatom koji je godinama zapravo bio u Obersnelovoj sjeni i koji se, realno govoreći, nije uspio nametnuti kao neka prepoznatljivija figura na riječkoj političkoj sceni. Ali kada se govori o Rijeci, u SDP-u vjeruju da bilo tko s markicom SDP-a u tom gradu može računati na pobjedu. Tako je do sada uvijek i bilo. Hoće li i krajem svibnja s Markom Filipovićem, tek će se vidjeti. No ono što je sigurno jest to da se među istaknute SDP-ovce ipak uvuklo zrno sumnje i da nitko u ovom trenutku ne bi stavio ruku u vatru za glatku pobjedu. I dok Rijeku ne smiju izgubiti, Split je grad koji ponovno priželjkuju osvojiti. A ovog puta građanima nude kandidata koji, kako kažu upućeni u zbivanja u splitskom SDP-u, nema teret Ive Baldasara, bivšeg SDP-ova gradonačelnika Splita koji ima optužnicu USKOK-a i kojega SDPovi politički oponenti u Splitu rado „nabijaju na nos“ socijaldemokratima.
Riječ je o liječniku, uglednom dermatologu u KBC-u Split i jednoj privatnoj klinici Tonćiju Stipiću koji dolazi iz ugledne liječničke obitelji. U splitski SDP učlanio se 2016. godine, na čelu je SDP-ova gradskog Savjeta za zdravstvo te član splitskog Gradskog odbora. I dok kandidata za Split imaju, iako još uvijek nije donesena i formalna odluka o njegovoj kandidaturi, Partija i dalje traga za dobrim kandidatom u Osijeku. Ta je organizacija poprilično osiromašena kvalitetnim kadrovima. A što je razlog zbog kojega se najpoznatija osječka SDP-ovka, europarlamentarka Biljana Borzan, kažu dobro upućeni, dala u potragu za jakim, kvalitetnim nestranačkim kandidatom iza kojega bi potom stao SDP, a možda i neki koalicijski partneri, no imena još uvijek nema. Nestranačkog kandidata SDP je prisiljen tražiti i u nekim drugim sredinama, šuška se i u Zadru gdje bi, kažu izvori, SDP-ov kandidat za gradonačelnika trebao biti bivši saborski zastupnik Mosta i sveučilišni profesor Marko Vučetić. „Viška“ svojih kandidata zato imaju u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Nesuđeni predsjednik SDP-a, krapinsko-zagorski župan Željko Kolar mogao bi nakon svibnja ostati bez županije s obzirom na to da bi, kako stvari stoje, krapinsko-zagorski SDP koji vodi Siniša Hajdaš Dončić mogao stati iza novog kandidata i to aktualnog gradonačelnika Pregrade i bivšeg saborskog zastupnika Marka Vešligaja. Mnogi taj obrat čitaju kao osvetu vodstva stranke prema Kolaru zbog njegove kandidature za predsjednika stranke, a za što je Kolar imao potporu gotovo svih istaknutijih Bernardićevih ljudi. Zbog toga je nazivan i kandidatom Iblerova trga, a zbog toga se prometnuo i u ključnog Grbinova konkurenta.
– Jasno je kao bijeli dan zašto Kolar ne može više biti kandidat za župana. Nije to nikakva osveta Hajdaša Dončića. Budimo realni. Kako uopće Kolar može sada funkcionirati nakon što je izgubio, a u ovom su vodstvu i Hajdaš Dončić i svi drugi protiv kojih je izgubio. To nije osveta, to je logično ponašanje u politici. Uostalom, Kolar ima dobru odstupnicu da sve napravi bez većih trzavica, a to je mandat u Saboru – kaže naš izvor iz SDP-a.
Naši izvori bliski Kolaru kažu da još uvijek aktualni župan nije odustao do kraja od kandidature i da čak postoji opcija da se, u slučaju da SDP u tu utrku gurne Vešligaja, i sam kandidira kao nezavisni kandidat.
– Ne vjerujem da će to učiniti jer to bilo ravno samoubojstvu. Dobiti neće, a iz SDP-a bi bio istjeran i pljunuo bi na cijelu svoju političku karijeru – kaže izvor iz SDP-a. Zanimljiva je situacija i u Vukovaru u kojemu stranka, kako stvari stoje, na izbore planira ići s bivšim vukovarskim gradonačelnikom Željkom Sabom.
Zbog činjenice da je bio osuđen zbog političke korupcije, za što je kaznu odslužio pa i prošao rok rehabilitacije, novo vodstvo stranke Sabu je prisililo da s te funkcije u stranci odstupi. No to je nešto „koštalo“, a priča se da je cijena upravo potpora za Sabinu novu kandidaturu za prvog čovjeka Vukovara. U vodstvu SDP-a nekog velikog izbora i nemaju jer Biljana Gaća koja se nameće kao jedino alternativno rješenje nema nikakve šanse da dobije potporu vukovarske gradske organizacije. Velikih šansi nitko ne bi davao ni Sabi da se politička situacija u Vukovaru, odnosno sukob aktualnog gradonačelnika Ivana Penave i njegove bivše strake HDZ-a nije poprilično zakomplicirala. Pa nikoga ne bi previše čudilo da se u Vukovaru dogodi efekt s predsjedničkih izbora, kada je zbog rata dvoje jakih kandidata s desnog političkog spektra profitirao kandidat ljevice.
VIDEO: Ekskluzivno smo isprobali dvije nove igrice za PlayStation 5
joza manolic najbolji kandidat a na redu su jos budo loncar, mesic , i vesna music ha,ha,ha