Institucija zadužena za izvršavanje EU proračuna je Europska komisija. Ona je odgovorna za trošenje proračunskih stavaka u skladu s njihovom namjenom i zadanim aktivnostima. Europski revizorski sud nadzire prikupljanje i trošenje EU novca i provjerava jesu li ispoštovane sve financijske i administrativne procedure. Sud provodi tri različite vrste revizije: financijsku reviziju, reviziju pravilnosti i reviziju učinkovitosti.

Financijska revizija provjerava prikazuje li obračun u svim svojim materijalnim aspektima pravo financijsko stanje, rezultate i novčani tok za određenu godinu, sukladno odredbama koje se primjenjuju pri financijskom izvještavanju. Revizija pravilnosti odgovara na pitanje jesu li transakcije, u svim svojim materijalnim aspektima, izvršene sukladno zakonu, dok revizija uspjeha istražuje je li financijsko upravljanje razborito, učinkovito i djelotvorno.

Sud je osnovan 1975. godine i otad služi kao vanjski revizor EU financija i štiti financijske interese građana EU. Iako se naziva sudom, Europski revizorski sud nema sudske ovlasti.

Svake godine u studenom, Europski revizorski sud podnosi godišnje izvješće Europskom parlamentu i Vijeću ministara. Revizorski sud također sastavlja posebne izvještaje o pojedinačnim aktivnostima, na primjer o tome kako se izvršavaju pojedini projekti financirani iz proračuna EU ili kako određene zemlje administriraju projekte EU. Osim izvještaja, Sud izdaje i mišljenja, pogotovo o zakonskim prijedlozima koje imaju financijske posljedice. Mišljenja se također izdaju na zahtjev bilo koje od institucija EU, a Sud ih može i samoinicijativno objavljivati. Izvještaji Revizorskog suda služe Parlamentu i Vijeću ministara kao podloga za detaljno nadgledanje Komisije i njezinog rada na izvršavanju EU proračuna za prethodnu godinu. Komisija mora biti oslobođena odgovornosti za proračun (tzv. discharge) svake godine, što znači da je ispravno obavila svoj posao. To “oslobođenje” daje joj Parlament, između ostaloga, i na osnovi izvješća Revizorskog suda.

Iako građani vrlo često misle da je Unijin proračun prepun zloupotreba i prijevara te da se milijuni eura troše nenamjenski, izvješća Revizorskog suda o financijama EU su od 2007. do 2010. godine, za koju je dostupan zadnji izvještaj, zapravo pozitivna. Ipak, budući da se iz proračuna isplaćuju milijarde eura milijunima krajnjih korisnika u 27 država članica, greške u trošenju Unijina novca postoje. Važno je naglasiti da greške ne znače nužno prijevare i da se projekti mogu implementirati i kada postoje neke greške u financijskom izvještavanju. Izvješće Revizorskog suda za 2010. godinu navodi kako su greške procijenjene na 3,7% u područjima poljoprivredne i kohezijske politike.

Borba protiv prijevara i zloupotreba u trošenju novaca iz proračuna EU-a zadaća je ureda Europske komisije za borbu protiv prijevara (OLAF, Office Européen de Lutte Anti-fraude), koji taj posao obavlja zajedno s državama članicama. OLAF provodi nezavisne unutarnje i vanjske istrage s ciljem borbe protiv prijevara, korupcije i svake nepravilnosti. Budući da najvećim dijelom izdataka iz EU proračuna, oko 80%, upravljaju nacionalne vlasti koje isplaćuju potpore, npr. u okviru poljoprivredne politike, OLAF mora surađivati s nacionalnim vlastima u svakoj od država članica. Ukoliko je neki korisnik pokušao prijevarom ili zloporabom iskoristiti sredstva iz EU fondova, zadaća je zemlje u kojoj se to dogodilo da takvo što istraži. Zbog toga su sve države članice i države kandidatkinje zastupljene u OLAF-ovoj mreži komunikatora za borbu protiv prijevara. Tako u Hrvatskoj s OLAF-om surađuje Samostalni odjel za suzbijanje nepravilnosti i prijevara Ministarstva financija.

Od 1999. godine kada je OLAF osnovan otkriveno je više od jedne milijarde eura pronevjera. Rezultat je bila osuda 335 ljudi s ukupnom kaznom zatvora od više od 900 godina. Ipak, iako ovi iznosi na prvi pogled izgledaju jako veliki, treba znati da prosječni iznos prijevara iznosi oko 100 milijuna eura godišnje, što je manje od 1% ukupnog EU proračuna.

Video sadržaj

35

KURSK

Pojavila se snimka: Pogledajte kako su Ukrajinci projektilima ATACMS napali rusku zračnu bazu

'SHARING IS CARING'

Na Facebooku 'osvanuo' zanimljiv oglas: Poklanja se posuđe na zagrebačkoj Knežiji, ali postoji jedna caka

Drugačije iskustvo

U jednom našem gradu nalaze se čarobni kameni labirinti: Posjetitelji tvrde da im pružaju unutarnji mir

Instagram gori

Ova lampa zapalila je društvene mreže, a svatko je može imati u svom domu

Europski gigant na koljenima. Direktor dao ostavku dan nakon zahtjeva za stečaj, a evo kako je sve krenulo po zlu