Za prof. dr. sc. Blaženku Divjak do prije tri mjeseca znala je uglavnom samo akademska zajednica i generacije studenata kojima je predavala na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike (FOI). Ministrica znanosti i obrazovanja novo je lice u politici koju je u arenu ubacio HNS, ali kao nestranačku osobu, osiguravši joj u pregovorima s HDZ-om vrlo važan resor koji treba provesti kurikulna reformu. A zna se koliko je to osjetljiva tema.
Pretraživanjem internetskih prostranstava može se doći samo do njezinih općih biografskih podataka vezanih uz školovanje i bogatu znanstvenu karijeru, no nema gotovo ničeg o njezinim svjetonazorima, privatnom životu... Večernji list ekskluzivno donosi detalje o članici Vlade Andreja Plenkovića koja je trenutačno među najeksponiranijim osobama u RH.
Rođena je 1. siječnja 1967. u Varaždinu. Do 18. godine živjela je s roditeljima i dvije godine mlađim bratom u Križancu, selu sa stotinjak kuća. Potječe iz tradicionalne katoličke obitelji Ribić koja je imala manje poljoprivredno imanje.
– Brat joj još živi tu u Križancu sa svojom obitelji i majkom. Otac im je umro. Blaženku često viđamo, no otkako je postala ministrica, malo rjeđe – kažu u tom selu od Varaždina udaljenom sedam kilometara.
Knjige su joj strast
Pohađala je Osnovnu školu Vladimira Nazora u susjednom Svetom Iliji, smještenoj nasuprot crkve u koju je odlazila na vjeronauk. Njezin razred, kažu u selu, imao je čak 37 učenika! Škola je osnovana još 1839. godine, ispočetka je radila u župnoj zgradi, jer takva su to vremena bila, sve dok lokalna vlast nije sagradila novu zgradu koja je već tri puta bila dograđivana.
– Govori se o novoj školi još od 2001. godine, obećavalo se da će se graditi javno-privatnim partnerstvom, ali ništa se nije pokrenulo. Možda će ministrica sad nešto požuriti – vele.
U Varaždinu je 1985. završila cijenjenu prirodoslovno-matematičku gimnaziju (u koju se 1990. godine vratila kao profesorica matematike i predavala četiri godine). Bilo je to vrijeme “Šuvarove reforme”, pa se nakon prve dvije godine srednje škole trebalo usmjeriti. Izabrala je smjer matematičar-informatičar, što je poslije bilo presudno za odabir studija. Dvojila je između matematike i hrvatske književnosti, a odluka je pala na prirodne znanosti, dok joj je književnost ostala velika strast. Čitala je Dostojevskog, Tolstoja, Selimovića, Márqueza, Munroa...
Upisala se na Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu na Marulićevu trgu. Uz studiranje je držala i instrukcije iz matematike i fizike. Ispite bi položila prije ljeta kako bi mogla raditi preko student-servisa i olakšati si školovanje. Izlazila je s društvom, subotom u Varaždinu, a nedjeljom u Zagrebu. Slušali su Azru i bendove novog vala, Pink Floyd i Dire Straits (danas, uz njih, sluša i Leonarda Cohena I Hladno pivo).
Diplomirala je 1989. fiziku i matematiku, u roku od četiri godine je i magistrirala, a 1998. stekla je titulu doktorice prirodnih znanosti iz znanstvenog polja matematike. Na FOI-ju je od 1994., napredovala je i izabrana je za prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju. Od 2014. redovita je profesorica prirodnih znanosti na polju matematike i znanstvena savjetnica u području društvenih znanosti. Njezini suradnici na FOI-ju imaju samo riječi hvale.
Zabavna na predavanjima
– Blaženka Divjak rijetko je poštena i iskrena osoba, pa i u situacijama kad je to na njezinu štetu. Odlična je organizatorica i vođa. Ekspert je u nekoliko područja i sa zavidnim međunarodnim iskustvom. Matematičarka je s velikom socijalnom inteligencijom. Korisna je i ugodna suradnica ljudima koji nemaju problema s vlastitim frustracijama ili kompleksima prevelike vrijednosti, što je često problem u akademskoj zajednici, ali i u politici. Koliko znam, nikad nije mislila da će biti ministrica znanosti i obrazovanja, ali ju je zapravo cijeli njezin život pripremao za taj posao.
Pretpostavljam da ne postoji osoba u Hrvatskoj koja tako duboko poznaje obrazovne sustave i trendove, reformske procese u Europi i šire, pokušaje i pogreške. Osim toga, tijekom proteklih dvadesetak godina bila je uključena u sve važne reformske procese visokog obrazovanja u Hrvatskoj, ali ne u nekoj političkoj ulozi, nego aktivno, odrađujući teži dio posla. Međutim, u okvirima našeg društva, sve te dobre osobine ujedno su i najveći razlog osporavanja, podmetanja pa i otvorene mržnje prema njoj bez obzira na to radi li se o zlim starcima iz akademske zajednice ili ljudima iz krajnje desnog i lijevog političkog spektra, koji se negdje na mračnoj strani Mjeseca čvrsto drže za ruke....
Grah je tako pao da obrazovanje postane tema u žarištu interesa, a Blaženka dobije ključnu ulogu u najvažnijoj reformi našeg društva. Nadam se da će imati dovoljno vremena da reformske procese učini nezaustavljivim – kaže prof. dr. Vjeran Strahonja, bivši dekan FOI-ja, koji je s B. Divjak surađivao na više projekata; u nekima je ona bila njemu šefica, a u nekima on njoj šef.
Studenti za nju kažu da je bila stroga profesorica, ali pravedna.
– OK je bila. Sjećam se da su se neki žalili jer ih je nekoliko puta zaredom rušila na ispitima, ali mislim da je problem bio u njima, a ne u njoj – kaže bivši student, danas dipl. informatičar.
Portal srednja.hr proveo je i anketu među studentima kojima je predavala.
– Uvijek mi je bilo zabavno na tim predavanjima zato što profesorica baš zna napraviti atmosferu za rad, ali se često i našali da nas malo razveseli – rekla je studentica. Napominju i da je dosta njih padalo na ispitima jer nisu zadovoljili njezine visoke kriterije, pa je bilo i onih koji su izlazili i na osmi rok.
– Tražila je znanje prije svega – vele.
Njezina sposobnost da s nekoliko riječi utiša dvoranu sa 180 studenata dokazuje, smatraju, da ima autoritet koji će joj biti od pomoći na radnom mjestu u Vladi.
– Profesorica Divjak ne može zamisliti svoje radno mjesto bez smart boarda (interaktivne, tzv. pametne ploče, op. nov.)! Možda Vladi i u Saboru sada postavi neke smart boarde jer će joj to i te kako nedostajati u fotelji ministrice – rekao je za portal jedan od studenata.
Autorica je sedam knjiga i udžbenika, te više od 70 objavljenih znanstvenih i 40 stručnih radova. Posljednjih sedam godina gura projekte elektroničkog učenja. Koordinirala je ili vodila 14 nacionalnih i međunarodnih znanstvenih i razvojnih projekata, a u još 16 je bila suradnica. Politički nije aktivna, dapače, od stranaka bježi kao vrag od tamjana. Od 2001. do 2005. bila je nestranačka članica Poglavarstva Varaždinske županije, u vrijeme kad je župan bio HSS-ovac doc. dr. Zvonimir Sabati, a resor joj je bio obrazovanje, znanost, kultura i informiranje.
– Radili smo zajedno na FOI-ju, i kao pametnu, ambicioznu, nadarenu i marljivu deset godina mlađu kolegicu pozvao sam je da bude članica Poglavarstva. Pristala je uz uvjet da to ne bude ništa politički jer je nestranačka osoba. Rekao sam da nema problema jer sam je stvarno želio u svom timu. Napravili smo puno, od uvođenja jednosmjenske nastave u školama do prijevoza učenika. To je izuzetno sposobna žena, stroga i principijelna. Njezin je jedini “problem” što ima svoj stav, a meni je to bilo vrlo bitno – kaže Z. Sabati, koji na FOI-ju predaje na katedri za razvoj informacijskih sustava.
Ne govori o svjetonazorima
Dodatne “simpatije” prema kolegici gaji i zato što joj je ujak bio predsjednik HSS-a u općini Sv. Ilija, no Sabati kaže da je kao župan i šef stranke na županijskoj razini nikad nije pokušao vrbovati da uđe u HSS. Poštovao je njezin stav da ne želi biti članica ni jedne stranke. I dalje je napredovala u struci. Dobitnica je više nagrada i priznanja, među kojima je i zahvalnica Glavnog stožera Oružanih snaga RH za pokretanje i razvoj preddiplomskih sveučilišnih studijskih programa Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje na Hrvatskom vojnom učilištu Petar Zrinski. Prošle godine na konferenciji ICT Gold Awards proglašena je jednom od 50 najutjecajnijih žena u hrvatskom sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Potpredsjednik Vlade i ministar Predrag Štromar (HNS) kaže da B. Divjak poznaje još od djetinjstva.
– Kratko smo vrijeme išli u istu školu u Svetom Iliji, a i naše su obitelji živjele blizu – prisjeća se. Na pitanje je li je upravo on predložio za ministricu, odgovara da je to bio zajednički prijedlog Predsjedništva HNS-a.
– Blaženka je izuzetno uporna osoba i ima golemo znanje i iskustvo u funkcioniranju sustava obrazovanja i znanosti – objašnjava P. Štromar.
Nisu kućni prijatelji. Na pitanje što ju je ponukalo da prihvati ponudu HNS-a, odgovorila je: “Osjećaj odgovornosti i želja da napravim nešto za djecu, mlade i roditelje.” Ministrica danas živi u Varaždinu. Sudeći prema imovinskoj kartici koju je prijavila Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, vrlo je štedljiva. Navela je da ona i suprug Tomislav, dipl. inženjer strojarstva, poduzetnik, suvlasnik tvrtke Tomis, koja se bavi projektiranjem i nadzorom, imaju oko 1,2 milijuna kuna ušteđevine, kuću u Varaždinu procijenjenu na milijun kuna i stan u Zagrebu vrijedan od 450.000 kuna. Nemaju kredite. Prijavila je i deset godina star Volvo C30 vrijedan oko 35.000 kuna. Imaju kćer Martu, koja trenutačno živi i radi u Londonu.
Umalo postala rektorica
Ministrica, kažu njezini dobri poznanici, nema hobije. Opušta se uz romane Davida Lodgea, Borisa Akunina i Harper Lee. O svojim svjetonazorima ne voli govoriti. Cijeni različitost i vjeruje da se u Hrvatskoj previše vremena troši na svjetonazorska pitanja. Tehnologija, a ne ideologija, izjavila je nakon što je ušla u Vladu. Izjašnjava se kao praktična vjernica i odlazi na mise. Vjeronauk, poručila je, ostaje u školama.
Prije tri godine natjecala se kao najmlađa kandidatkinja za mjesto rektora Zagrebačkog sveučilišta. U prvom krugu glasanja dobila je 23 glasa, četiri više od prof. dr. Damira Borasa, koji ju je u drugom krugu pobijedio s omjerom glasova 35:31. U akademskim krugovima govori se da joj je dio kolega iz Rektorskog zbora, čija je bila članica od 2001. do 2014. kao prorektorica za studente i studije, zamjerao to što je javno, kako bi se reklo “bez dlake na jeziku”, kritizirala neke odluke rektora Borasa. Nakon što je izabrana za ministricu, na sjednici Rektorskog zbora u lipnju pomirljivo je poručila da Ministarstvo i Rektorski zbor imaju jednake ciljeve.
Najavila je da će kao ministrica u nekoliko idućih godina pokušati depolitizirati znanost i obrazovanje te ih modernizirati tako da učenici i studenti budu u fokusu. Istaknula je da hrvatska znanost mora biti konkurentna, a od Rektorskog zbora očekuje da se njeguje kultura dijaloga. Smatra i da je jedna od važnih tema pomlađivanje sveučilišta. Fokus, smatra, treba prebaciti na ljude koji dolaze u sustav, dakle na mlade znanstvenike.
Podržala je i prosvjed za obrazovnu reformu 1. lipnja, što joj je zamjerio dio članova stručnog povjerenstva za provedbu kurikulne reforme. Sugovornici s kojima smo kontaktirali nemaju ni jednu lošu riječ o njoj, a kako nije članica ni jedne stranke, izostale su zasad i političke strelice. Prekratko je u politici, kažu neslužbeno u SDP-u, da bi se nešto o njoj konkretnije reklo.
– Vidjet ćemo što će napraviti i koliko će slobode imati – ističu.
Recite molim vas, koja agencija radi njen PR, koliko je plaća i iz kojih sredstava??