08.12.2016. u 21:10

Nastavi li se rast produktivnosti i turistička sezona bude rekordna, ovako visoke stope realnog rasta BDP-a sa sve manje zaposlenih teško će se postići

Bruto domaći proizvod (BDP) za treće tromjesečje 2016., prema prvoj procjeni, realno je veći za 2,9 posto u odnosu na isto tromjesečje 2015., izvijestio je ovih dana Državni zavod za statistiku. A budući da u Hrvatskoj 100 posto BDP-a stvara oko 1,400.000 zaposlenih, odnosno da oko 14.000 zaposlenih stvara jedan posto BDP-a, logično bi bilo da je prosječni rast od 2,8 posto u ovoj godini stvorilo oko 42.000 novozaposlenih.

Nažalost, nije tako.
Također, prema izvješćima DZS-a, broj ukupno zaposlenih u Hrvatskoj u 2016. u svim mjesecima u odnosu na isti mjesec 2015. znatno se smanjio, i to u svim kategorijama, od zaposlenih u pravnim osobama preko obrtnika i slobodnih zanimanja do osiguranih poljoprivrednika.

U prosjeku je od siječnja do listopada zaposlenih bilo 17.082 manje. Toliko je radnih mjesta izgubljeno.
Kako je moguć robustan rast BDP-a uz istodobni pad broja zaposlenih? Ekonomisti tu pojavu nazivaju “oporavak bez novih radnih mjesta” ili engleski “jobless recovery”.

Obično se pod tim misli na oporavak bez opadanja nezaposlenosti, “no u Hrvatskoj se događa lošija inačica tog fenomena”, kaže mi profesor sa splitske Ekonomije Željko Garača. “Mi imamo ‘jobless recovery’ unatoč 42.731 nezaposlenom manje”.

Tko je onda stvorio 2,8% bruto domaćeg proizvoda više? 
Podsjetimo, riječ je o “realnom” porastu, što obično znači nominalnom umanjenom za inflaciju. A kako je u Hrvatskoj deflacija, a ne inflacija, realni BDP joj raste čak i ako je sve isto kao prethodne godine.

Profesor Garača procjenjuje da čak polovicu rasta realnog BDP-a možemo zahvaliti deflaciji, i zapravo je posrijedi obračunski rast. Drugu polovicu porasta BDP-a stvorili su zaposleni, premda ih je 17.082 manje, povećanim radnim angažmanom, kao i oni radno aktivni ljudi koji rade na ugovor o djelu pa ih DZS ne ubraja među zaposlene.

Značajan doprinos rastu BDP-a svakako je dala i rekordna turistička sezona. Iznajmljivači soba i apartmana te ugostitelji naplatili su oko 7% više noćenja, a sve uz nepromijenjeni broj zaposlenih. No, okolnosti se brzo mijenjaju.


Raste cijena energenata, što će se preliti i na mnoge druge cijene pa će se vrlo brzo deflacija pretvoriti u inflaciju, a tada će nominalnu stopu rasta BDP-a, da bi se dobila ona “realna”, trebati umanjivati za inflaciju.

Čak i ako se nastavi rast produktivnosti te ako i sljedeća turistička sezona ponovo bude rekordna, ovako visoke stope realnog rasta BDP-a sa sve manje zaposlenih Hrvatska će teško postići. Koje onda zadaće “jobless recovery” postavlja pred ekonomske politike, osobito kada Hrvatska naglo gubi ljude koji traže posao?


Brzinski pregled literature pokazuje da ekonomska znanost nema jednoznačnog rješenja za taj tvrdokorni problem i da izlaz treba tražiti u jačanju društvene kohezije, u povjerenju među ljudima i sličnom. No, za početak Hrvatska mora sama sebi priznati da ima problem “jobless recoveryja” i precizno istražiti njegove lokalne uzroke, a tada će za njega lakše naći i rješenje.     

>> Prijedlog proračuna za 2017. godinu na sjednici Vlade

Ključne riječi

Komentara 2

ME
Meter
09:44 09.12.2016.

Stvaraju šljakeri, dijeli 200 obitelji (+strani kapital), to se zove socijalna osjetljivost

Avatar Rinzaj
Rinzaj
09:34 09.12.2016.

Pa to uopće nije nikakva tajna, postoji prilična količina novca koji cirkulira u sivoj zoni, od poslodavaca koji isplaćuju dio plaće na ruke, do privatnih turističkih prihoda koje nitko ne registrira, obzirom da na taj način optiće više novca negoo što statistike kažu, veća je zapravo i potrošnja, više se radi, gradi i trguje nego što to briselski čate uspjevaju registrirati, a to se unutar proračuna efektira nenadanim rastom prihoda kroz blagotvornu fiskalnu multiplikaciju. Rusija se izvukla iz sankcija na način da je svjesno pustila ljude da rade u sivoj zoni, čak im je dala i radne dozvole ne tražeći od njih nikakva davanja. Ali to je valjda neka viša matematika za uniformirane neoliberalne dogmatičare.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije