Unatoč ogorčenim reakcijama iz demokratskog tabora, američki predsjednik Donald Trump nominirao je 48-godišnju konzervativnu katolkinju Amy Coney Barrett za sutkinju Vrhovnog suda. Nakon Trumpove objave nominacije, njegov demokratski predsjednički protukandidat Joe Biden pozvao je Senat da pričeka s potvrđivanjem nove sutkinje do izbora 3. studenoga poručujući da Senat ne bi smio odlučivati o popunjavanju ispražnjenog mjesta u Vrhovnom sudu dok Amerikanci ne izaberu budućeg predsjednika i novi Kongres.
Posvojeni s Haitija
– Ustav SAD-a zamišljen je tako da biračima pruža priliku da se čuje i njihov glas o tome tko bi trebao služiti na sudu. Ovo je taj trenutak – naglašava Biden, dok demokratska čelnica Nancy Pelosi poručuje da je svaki glas za potvrđivanje Amy Coney Barrett ujedno i glas za ukidanje zdravstvene zaštite.
Zanimljivo je kako demokrati, osporavajući Trumpovu odluku o brzopoteznom popunjavanju mjesta ispražnjenog smrću legendarne liberalne sutkinje Ruth Bader Ginsburg, u cijelosti preuzimaju teze republikanaca iz 2016. Republikanci su tada odbili prijedlog tadašnjeg predsjednika Baracka Obame da preminulog konzervativnog suca Antonina Scaliju (za kojeg je Amy Coney Barrett u mladosti radila kao pripravnica) zamijeni liberalni Merrick Garland tvrdeći da u izbornoj godini ne treba potvrđivati nove vrhovne suce. Tako je i bilo.
Trump je odmah po dolasku u Bijelu kuću na Scalijino mjesto imenovao konzervativnog Neila Gorsucha, u međuvremenu još i Bretta Kavanaugha, također konzervativca, tako da je Amy Coney Barrett, koju je Trump proglasio Scalijinom nasljednicom, već treća Trumpova nominacija za Vrhovni sud, što je u SAD-u rijetka prilika koju Trump nije htio propustiti. Demokrati ne mogu blokirati senatsko potvrđivanje Coney Barrett, koje će se sigurno dogoditi do 3. studenoga.
Nominacijom duboko religiozne osobe koja pripada jednom konzervativnom karizmatskom pokretu u okviru Katoličke crkve i koja je u jednom predavanju kazala da je njezina karijera samo sredstvo do cilja, a cilj je izgradnja Kraljevstva Božjeg, majke sedmero djece, od kojih je dvoje posvojeno s Haitija, Trump je ostvario nekoliko ciljeva. Ponajprije, skrenuo je pozornost s pandemijske katastrofe u SAD-u, s obzirom na to da su mediji zagrizli udicu i trenutačno se nitko ne bavi zdravstvenom krizom koja je u SAD-u već odnijela 210 tisuća života, što je najviše na svijetu.
Glasovi kršćanske desnice
I drugo, Trump se nada da će mu ovo imenovanje donijeti glasove kršćanske desnice. Osim toga, sada će najvjerojatnije uslijediti žestoka kampanja protiv nominirane sutkinje, za koju ljevica vjeruje da bi mogla dovesti u pitanje pravo na pobačaj, pravo na zdravstvenu zaštitu i prava LGBT osoba, što bi od demokrata moglo udaljiti jedan dio birača centra, a to bi moglo biti presudno u nekim ključnim državama u kojima se odlučuje o pobjedniku američkih izbora.
I kao treće, Trump je dugoročno promijenio odnos snaga u Vrhovnom sudu, koji nije bio ovako konzervativan od 30-ih godina prošlog stoljeća, iako i to treba uzeti sa zrnom soli. U američkom Vrhovnom sudu nije rijetkost da se konzervativni suci priklanjaju liberalnim kolegama, zbog čega predsjednici nisu uvijek zadovoljni odlukama “svojih” sudaca, što potvrđuju i nedavni slučajevi Trumpovih odabranika Gorsucha i Kavanaugha prilikom odlučivanja o azilantima ili pravima LGBT zajednice.
Ne znam u cemu je problem, zena katolkinja, drzi se katolicki stavova. BRAVO!!!