Premda legendarna liberalna sutkinja američkog Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg još nije ni pokopana, američki predsjednik Donald Trump već je za njezinu nasljednicu u jednoj od najvažnijih institucija američke demokracije odabrao konzervativnu sutkinju Amy Coney Barret.
Trump je svoju odluku objavio sinoć u 23 sata po srednjoeuropskom vremenu na svečanosti ispred Bijele kuće, istaknuvši kako je riječ o iznimno stručnoj i kvalificiranoj osobi i prvoj majci djece školskog uzrasta nominiranoj za Vrhovni sud. Sada će uslijediti munjevit postupak njezina potvrđivanja u Senatu tijesnom republikanskom većinom s obzirom na to da se postupak potvrđivanja odvija svega nekoliko tjedana uoči predsjedničkih izbora 3. studenoga, čemu se demokrati oštro protive smatrajući da bi odluku o popunjavanju praznog mjesta u Vrhovnom sudu trebalo prepustiti pobjedniku skorašnjih izbora.
Mogla bi presuditi u izborima
Posmrtni ostaci legendarne RBG, kako je prozvana u javnosti, preseljeni su s Vrhovnog suda u kongresnu zgradu na Capitol Hillu, a riječ je o prvoj ženi i prvoj osobi židovskog podrijetla kojoj je odana takva počast. Ruth Bader Ginsburg već je za života postala ikona borbe za ljudska i ženska prava, prava LGBT osoba i prava manjina, za socijalnu pravdu i pravdu općenito, a svojim odlukama je promijenila Ameriku.
I izborom njezine konzervativne nasljednice Trump želi promijeniti Ameriku, ali u suprotnom, konzervativnom smjeru. Liberalni suci Vrhovnog suda posljednjih desetljeća svojim liberalnim tumačenjem američkog Ustava bili su zaslužni za mnoge socijalne promjene u američkom društvu, no to će se sada promijeniti upravo zahvaljujući Trumpu, koji nije propustio iskoristiti neočekivanu priliku koja mu se pružila na samom kraju prvog mandata bez obzira na to što je tadašnja republikanska većina prije više od četiri godine to isto pravo osporavala tadašnjem predsjedniku Baracku Obami, koji devet mjeseci prije izbora nije uspio imenovati nasljednika preminulog konzervativnog suca Antonina Scalije.
Vrhovni sud u SAD-u može propitivati i ukidati akte zakonodavne i izvršne vlasti pa tako i odluke predsjednika, što je također jedan od razloga zbog kojeg se Trump žuri s imenovanjem konzervativne nasljednice liberalne sutkinje s obzirom na to da će se time broj konzervativnih sudaca povećati na šest, a liberalnih pasti na samo tri, čime će se na dulji rok, jer vrhovni suci na dužnosti ostaju praktično doživotno, dodatno promijeniti odnos snaga u najvišem sudu u zemlji u korist konzervativaca.
Trump je za nasljednicu Ruth Bader Ginsburg izabrao 47-godišnju Amy Coney Barrett, koja je prije tri godine upravo na Trumpov prijedlog tijesnom republikanskom većinom potvrđena za žalbenu sutkinju prizivnog suda u Chicagu, kada su se demokrati također protivili njezinom imenovanju zbog njezina osporavanja prava na pobačaj i brojnih drugih konzervativnih stavova. Coney Barrett je, naime, praktična katolkinja i majka sedmero djece, a zbog svojih konzervativnih vrijednosti ona je omiljena kandidatkinja kršćanske desnice, za koju se Trump nada da će imati važnu ulogu na izborima 3. studenoga, dok se demokrati pribojavaju da bi mogla dovesti u pitanje presudu Roe vs. Wade kojom je legaliziran pobačaj, kao i prava LGBT osoba.
Oštra bitka za Pennsylvaniju
Coney Barrett je u mladosti radila kao pravna pomoćnica suca Scalije, a analitičari navode da bi njezino imenovanje moglo koristiti Trumpu u bitki za Pennsylvaniju, važnu saveznu državu na skorašnjim izborima, u kojoj živi puno katolika premda je i njegov demokratski protukandidat Joe Biden katolik rođen u Pennsylvaniji.
Coney Barrett od početka je bila favoritkinja za najvišu sudačku dužnost, a Trump je ustrajao u popunjavanju praznog mjesta na Vrhovnom sudu premda većina od 57 posto Amerikanaca, prema anketama, smatra da tu odluku treba donijeti pobjednik skorašnjih izbora iz taktičkih razloga, računajući da će se ovogodišnji izbori pretvoriti u pravnu bitku u kojoj bi na kraju pobjednika mogao odlučiti upravo Vrhovni sud. Trump je ovih dana dvaput ponovio da ne namjerava tek tako priznati poraz i prepustiti vlast izbornom pobjedniku, što se nije dogodilo u posljednjih 200 godina američke demokracije.
i onda čitam kako neke naše "dame" kažu kako ne žele imati djecu (!), jer su se odlučile za karijeru, pa bi im dijete (ili nedajbog dvoje djece) jako smetalo u ostvarenju uspješne karijere. To što ova (nadam se) novaa sutkinja Vrhovnog suda SAD ima 7 djece, ili što predsjednica EU komisije Ursula von der Leyen ima također 7 djece.... ma kakvi.... one nisu ostvarile nikakve karijere....