Hrvatska je proglasila nepoželjnima trojicu crnogorskih političara u Republici Hrvatskoj, Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, zastupnika u Skupštini Crne Gore, te Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade Crne Gore. Riječ je o političarima srpske nacionalnosti, a Mandić i Knežević stoje iza Rezolucije o Jasenovcu čije su izglasavanje u crnogorskom parlamentu pokrenuli nakon glasanja o Rezoluciji o Srebrenici u UN-u. Iako naše Ministarstvo nije navelo konkretan razlog zbog čega ih se proglašava nepoželjnima, nije teško zaključiti da je upravo rezolucija o Jasenovcu razlog takve odluke.
Zastupnici u crnogorskom parlamentu Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen usvojili su krajem lipnja glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije. Jedan zastupnik vladajućih bio je protiv dok oporba i nekoliko zastupnika vlasti nisu prisustvovali glasanju. Crnogorski parlament broji ukupno 81 zastupnika. Rezoluciju je podržala većina zastupnika Pokreta Europa Sad premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta Andrije Mandića, Demokrati Alekse Bečića i umjereno prosrpska Socijalistička narodna stranka (SNP). Tijekom rasprave predlagači, čelnici prosrpske desnice, Andrija Mandić i Milan Knežević naveli su da ova rezolucija nije usmjerena ni protiv koga.
- Crna Gora će biti prva država u regiji koja će usvojiti Rezoluciju u Jasenovcu i pozivam sve poslanike da sudjeluju u povijesti - poručio je tada predsjednik crnogorske skupštine Andrija Mandić, ocjenjujući da se na ovaj način određuju u odnosu na civilizacijske vrijednosti i da prijedlog nije upućen ni protiv jedne države - ni Austrije, ni Njemačke, ni protiv Hrvatske. Mandić je zaključio da će ova rezolucija "služiti za ponos" onima koji glasaju za nju na pravoslavni praznik Vidovdan.
- Vidovdane, moj očinji vide, ovo treba biti osnova za bolju i čestitiju Crnu Goru. Ovo je većinska Crna Gora. Živjela većinska Crna Gora, živjela Crna Gora - poručio je Mandić. Njegov koalicijski partner Milan Knežević je rezoluciju okarakterizirao kao “otpor prema relativizaciji genocida o Jasenovcu jer se iz godine u godinu, od strane nekih kvazi-povjesničara u Hrvatskoj, pokušava smanjiti broj poginulih Srba", dodajući “da je model koji je tad uspostavljen, ponovo pokušan u Bljesku i Oluji”.
Inače, protiv Mandića i Kneževića nedavno je okončano suđenje u Crnoj Gori na kojem su oslobođeni za pokušaj nasilnog rušenja vlasti. Naime, Mandića i Kneževića zajedno s još 11 optuženih teretilo se da su pokušali nasilno srušiti vlast 2016. godine na dan parlamentarnih izbora, ali je Viši sud utvrdio da optužbe nisu dokazane. To suđenje nazivalo se suđenjem stoljeća, no završilo je oslobađajućom presudom. Mandić i Knežević ranije su predvodili Demokratski front, savez blizak vlastima u Beogradu.
Dvojica ruskih državljana, Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, bili su označeni kao organizatori i financijeri plana da se nasilno promijeni vlast u Crnoj Gori, dok je među optuženima bio je i Bratislav Dikić, nekadašnji šef srpske vojne policije. Svi oni su 2019. godine osuđeni na ukupno 70 godina zatvora presudom Višeg suda, ali je Žalbeni sud vratio slučaj na ponovno suđenje, piše BBC. Specijalno tužiteljstvo je tvrdilo da su optuženi željeli nasilno preuzeti vlast u listopadu 2016. godine, na dan parlamentarnih izbora. Oni su, prema navodima tužitelja, željeli zauzeti parlament, proglasiti pobjedu Demokratskog fronta i ubiti tadašnjeg premijera Milu Đukanovića.
U ovoj zavjeri surađivali su srpski, ruski i crnogorski državljani čija je želja, prema tužiteljstvu, bila dovesti proruske snage na vlast. Jedan od dokaza koji je istican bilo je putovanje Andrije Mandića i Milana Kneževića u Rusiju. No, sudac Radović je rekao da su njih dvojica putovali u Moskvu na poziv stranke Jedinstvene Rusije "i da nije bilo ništa konspirativno". Povodom optužnice za pokušaj nasilne promjene vlasti premijer Srbije Aleksandar Vučić rekao je da postoje dokazi da su 'pripremane različite nelegalne aktivnosti za teritorij Crne Gore'.
- Ni za živu glavu neću da netko pomisli da u vladi sjedi netko tko podržava kriminalne aktivnosti ili da postoji prijetnja ubojstvom nekom stranom dužnosniku. Čak ni ta lica, koja nikakve veze sa Srbijom nemaju, a koja su u tome sudjelovala, a neka su privedena u Beogradu, nalaze se pod našom kontrolom - rekao je tada Vučić.
S druge strane, Milan Knežević žestoko je bio kritizirao crnogorskog premijera Milojka Spajića zbog podrške Podgorice za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a. Nakon glasanja je kazao kako se 'nikad ponosnije nije osjećao što je Srbin kao jučer, a nikad mučnije što je Crnogorac kao danas'.
- Do jučer mala Srbija, danas je postala lider nepokornog svijeta. A Crna Gora (savjetnik Šabanović) još skuplja amandmane ispod stolova i ne smije dići glavu dok frau Berbok ne da dozvolu - objavio je, između ostalog, Knežević na svom Instagram profilu. Međutim, odnose su vjerojatno izgladili nakon izglasavanja rezolucije o Jasenovcu.
FOTO Pogledajte kako su Milanović i Plenković izgledali u djetinjstvu: Veliki sukob počeo je 2012.
"dok je među optuženima bio je i Bratislav Dikić, nekadašnji šef srpske vojne policije. "??? Kakve crne vojne policije? Bratislav Dikić je bio General Policije, i komandant Žandarmerije.