U pandemiji koronavirusa, ali i razornom potresu koji je pogodio Zagreb, zbrajaju se goleme štete, ali oni koji te gubitke lakše mogu podnijeti i rijetki koje će zaobići, uplatili su već milijune donacija: tu su financijske institucije, tvrtke, javne osobe, ali i anonimni pojedinci koji nekad u tu svrhu izdvajaju i od – svojih usta.
Najviše se pomagalo bolnicama i Crvenom križu, no pomoć je stizala i na druge adrese; građani su najviše donirali udrugama koje pomažu beskućnike, a nedavno je „crowdfundingom“ spašen i jedan kvartovski kafić. Osiguravatelji u akciji Neovisno o tome vodi li ih društvena odgovornost, empatija, imidž ili činjenica da im je donacija porezna olakšica do visine od dva posto prihoda u prethodnoj godini, ovakvo je iskazivanje solidarnosti u kriznim vremenima neprocjenjivo. Posebno kad ode na prave adrese.
A tko je davao najviše? Hrvatske su banke ukupno tijekom pandemije uplatile bolnicama i institucijama 11,5 milijuna kuna te dodatnu pomoć u opremi i materijalu.
VIDEO: Mjesec dana nakon potresa u Zagrebu
Nakon što je Zagrebačka banka donirala 2,3 milijuna kuna bolnicama, njezini su zaposlenici, uz podršku Zaklade UniCredit, osigurali dodatnih 380 tisuća kuna za Hrvatski Crveni križ. Privredna banka Zagreb donirala je ukupno 4,9 milijuna kuna bolnicama, a praksu doniranja medicinskim ustanovama imaju još od 2008. – od tada su ih pomogli s 19 milijuna kuna.
OTP je izdvojio 2,9 milijuna kuna, a nakon toga otvorio i mogućnost da kroz „program vjernosti“ OTPeticu i njihovi klijenti preko prikupljenih bodova doniraju sedam hrvatskih bolnica; u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku, Zadru, Puli, Sisku i Osijeku. Mogu ih zamijeniti za donacijski bon kojeg će banka 1. lipnja unovčiti i donirati. Cilj im je ovako prikupiti dodatnih milijuna kuna. Erste banka izdvojila je 1,3 milijuna kuna za zdravstvene ustanove, Addiko 200 tisuća kuna te djelatnike zdravstvenih ustanova oslobodio plaćanja tromjesečne naknade za vođenje tekućeg računa.
Telekomi su ukupno izdvojili devet milijuna kuna, osiguravatelji u zajedničkoj akciji Hrvatskog ureda za osiguranje pola milijuna kuna.
Među privatnim kompanijama najizdašnija je bila Atlantic Grupa, koja je zdravstvenim institucijama donirala 15 milijuna kuna. Tri milijuna kuna izdvojila je Zaklada Adris, 1,5 milijuna kuna Nexe Grupa, Heineken 370.000 kuna, a Porsche Croatia 300 tisuća kuna. Hrvatska lutrija donirala je 200 tisuća kuna, a dodatnih 113.500 kuna izdvojio je njezin menadžment iz plaća. Tele2 donirao je 60.000 kuna. Radnici HEP-a u suradnji s menadžmentom prikupili su 5,2 milijuna kuna. Fortenova donirala maske Zagrepčanima koji su zbog potresa smješteni u Studentskom domu Cvjetno naselje L’Oréal Adria poklonio je 10.000 higijenskih proizvoda, Uber je osigurao 2000 besplatnih vožnji za medicinare, Fortenova pola milijuna zaštitnih maski, PPD 20 vozila za Ravnateljstvo civilne zaštite...
Od moćnih pojedinaca najzapaženija je bila donacija generalnog tajnika Svjetske muslimanske lige Muhammada bin Abdul Karim Al Isse vrijedna 300.000 dolara. Gotovo 1,7 milijuna kuna za kupnju respiratora i RTG uređaja u Zadarskoj bolnici uplatili su nogometaši Modrić, Subašić i Vrsaljko, britanski princ Charles izdvojio je nepoznat iznos za sanaciju štete od potresa, a kao kuriozitet u prepucavanjima poslodavaca i sindikata prošla je osobna donacija 8857 kuna sindikalista Vilima Ribića. Zanimljivo je da su, ondje gdje su izostali veliki, „nevidljivima“ pomagali nevidljivi; anonimni građani Hrvatskoj mreži za beskućnike iz tjedna u tjedan doniraju novac i hranu.
