razočaran sadašnjom desnicom

Tonči Tadić: Osam točaka modernog hrvatskog nacionalizma

Zagreb: Tonči Tadić, nuklearni fizičar s Instituta Ruđer Bošković
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
1/3
19.01.2024.
u 13:55

Po Tadiću, „desnu“ oporbu HDZ-u danas čine dvije skupine stranaka i političara, oni koji nisu svoju političku karijeru započeli u HDZ-u, ali su bili u koaliciji s njima, te oni koji su neko vrijeme bili članovi HDZ-a

Po posljednjem istraživanju Crodemoskop, stranke desnice ne prelaze 9 posto. Odnosno, Domovinski pokret ostvaruje 7,8 posto, a MOST koji je ipak nešto dalje od DP-a prema centru, dobio bi 8,4 posto da su izbori ovog mjeseca. Ostale stranke i kandidati iz tog spektra nisu blizu izbornog praga. I tako je to već podosta godina, s povremenim izuzecima poput upravo DP-a na prošlim, a MOST-a na pretprošlim izborima, nakon čega su se obje stranke vratile na razinu od oko 8 posto. Ako se prihvati da je konzervativnih glasača u Hrvatskoj možda i ponajveći bazen, to pomalo čudi jer ni sam HDZ koji je danas stranka desnog centra ne ostvaruje više od šestine ukupnog biračkog tijela u nas. Gotovo se u pravilu očekuje bolji rezultat desnih stranaka da bi on, opet u pravilu, izostao na svakim izborima.

Tončija Tadića kojega danas poznajemo kao vrijednog znanstvenika, mnogi se sjećaju i kao saborskog zastupnika upravo iz redova jedne desne stranke, HSP-a. Gledajući politička kretanja danas u Hrvatskoj, on je sadašnjom desnicom razočaran.

- U Hrvatskoj, obzirom na 45 godina pod vlašću KPJ/KPH, pojam „ljevica“ uvijek asocira na nešto „nedovoljno Hrvatsko“, dok pojam „desnica“ asocira na čvrsti hrvatski nacionalizam. I to je to, ništa dalje od toga u definiciji političkih platformi hrvatske „desnice“ i „ljevice, počinje svoju analizu dr. Tadić. Nastavlja kako se u zadnje vrijeme „lijevi“ zalažu za prava LGBTQ zajednice, istospolne brakove i slično, dok se „desni“ tome protive. Nema na hrvatskoj „ljevici“ tipično lijevih priča o radništvu i pravima socijalno ugroženih slojeva, a pogotovo ne o stanju u gospodarski zapuštenim područjima ili o nužnosti državne intervencije u gospodarstvo. - Nema niti na hrvatskoj „desnici“ tipično desnih priča o smanjenju državnog utjecaja, smanjenju poreza i socijalnih davanja, te o slobodi poduzetništva. I to zato jer je geneza hrvatskih stranaka i višestranačja drukčija od one u zapadnom, razvijenom dijelu EU.

VEZANI ČLANCI:

Kod nas je na izborima 1990. i na svim kasnijima na djelu vrlo hrvatski paradoks: niži, siromašniji slojevi društva tj. radništvo koliko ga već ima glasuje za HDZ, dok srednji sloj tj. činovništvo glasuje za SDP, iako bi trebalo biti obratno u oba slučaja, govori. Po njemu, „desnu“ oporbu HDZ-u danas čine dvije skupine stranaka i političara, oni koji nisu svoju političku karijeru započeli u HDZ-u, ali su bili u koaliciji s njima, te oni koji su neko vrijeme bili članovi HDZ-a.

- I dok se od ovih prvih još može čuti neka originalna politička inicijativa, ovi drugi se u pravilu bave smišljanjem poteza kojima bi se dokazali kao „bolji HDZ od originala“. No zajednički im je isti paradoks: dok se i jedni i drugi upinju dokazati koliko mrze HDZ, te da je HDZ stranka s kojom bi nitko normalan ne bi trebao imati posla, svi glume sramežljive udavače koje jedva čekaju koaliciju s HDZ-om! I to nas dovodi do teatra apsurda u kojem se na „desnici“ upućuju uvrede prema Plenkoviću čime se želi dokazati odmak od HDZ-a kako bi nezadovoljni HDZ-ovi birači „pretrčali“ k njima, a istodobno se usrdno nada telefonskom pozivu Plenkovića krajem izborne noći i mogućoj koaliciji s onima koje si do jučer napadao i mrzio kao šljam?!, razočaran je naš sugovornik.

Sve što vidimo od hrvatske „desnice“, nastavlja, su balkanske kopije inicijativa Viktora Orbana u Mađarskoj, Geerta Vildersa u Nizozemskoj i Marine Le Pen u Francuskoj. - Dakle: teorije zavjere i pumpanje strahova birača, pri čemu je „desnica“ jedini autentični tumač istine o Hrvatskoj. Teorije zavjere o korupciji svih drugih osim „desnice“ su posebno smiješne, jer bih volio vidjeti tu ekipu kako bi se ponašali mjesec dana na vlasti, kako bi se namještali poslovi i „sređivali“ problemi financijera tih stranaka. Pumpanje strahova od dolaska migranata i pumpanje strahova od „zlog Brisela“ koji nas „uvlači u ratove“ su sve što nude. Budimo realni. Bez uvoza radne snage Hrvatska ne može funkcionirati, nažalost. Pogledajte oko sebe, pogledajte ostale članice EU. Hrvatska ne bi imala međunarodnu težinu bez članstva u EU i NATO, nego bismo bili u glibu Zapadnog Balkana sa Srbijom. Uostalom, ako im EU toliko smeta neka se ne kandidiraju za Euro-Parlament!, oštar je Tonči Tadić. Posebno je za njega problematično što desne stranke praktično nemaju izbornih programa, već ostaju na promicanju hrvatskih nacionalnih interesa iz 19. ili 20. stoljeća.

VEZANI ČLANCI:

- Hrvatska je obuhvaćena sustavima EU i NATO, dakle ne može nestati kao država, niti biti vojno ugrožena od Srbije kao 1991. Ona sudjeluje u kreiranju politika EU. Rat je završio 1995. i u njemu smo pobijedili. To je valjda jasno. Zato se okrenimo temama 21. stoljeća!, kaže dr. Tadić koji je sažeo teme hrvatske desnice 21. stoljeća u sedam točaka.

Počinje s time da Hrvatska treba u prvom redu zaštititi svoje vodne resurse, svoju pitku vodu, te bi dostupnost zdrave pitke vode trebala postati ustavna kategorija! - Drugo, Hrvatska treba zaštititi svoj prostor razumnim prostornim planovima. Tek sad (nakon 10 godina moratorija od ulaska u EU) počinje jagma za hrvatskim nekretninama, a prečesto se pogoduje investitorima. Treće, Hrvatska treba zaštititi svoj okoliš dosljednim ekološkim politikama. Ekologija je naime najviši oblik nacionalizma, jer se zalaže za zaštitu prirodne baštine i za zdravlje nacije! Tko se od današnje „desne“ ekipe bavi problemom zaštite Jadrana ili zabranom GMO hrane?

Četvrto, Hrvatska treba zaštititi svoju proizvodnju hrane, ali ne kroz nered i samovolju poljoprivrednika nego kroz znanstveno utemeljene savjete i kroz utemeljenje burze poljoprivrednih proizvoda, kaže Tadić ističući kao peto to da Hrvatska mora biti u čim većoj mjeri energetski neovisna: ne smije dopustiti ugnjetavanje od strane Mađara u INA-i, niti pokušaje strane dominacije u JANAF-u ili LNG terminalu. Nedopustiva je privatizacija HEP-a, a poželjna svaka investicija u solare, vjetroelektrane i nuklearke. - Šesto, Hrvatska mora ići u korak sa svjetskim trendovima u telekomunikacijama i informatičkim tehnologijama, i jačati svoju cyber-sigurnost. Tko od „desnice“ može govoriti o tome?  Sedmo, trebamo održivi javni zdravstveni sustav, koji naravno košta, ali puno je skuplje nemati ga uopće, što se posebno vidi kod pandemija. Zanimljivo, upravo je „desnica“ bila protivnik bilo kakve akcije javnog zdravstva kod pandemije Korone. Osmo, trebamo poticajni znanstveni i obrazovni sustav iz kojeg ne bježe nastavnici i mladi znanstvenici. Hrvatsku neće razviti turizam, on je nužno zlo! Trebaju nam investicije u tehnologiju i primijenjena znanstvena istraživanja, te školovana mlada generacija, iznosi dr. Tadić temelje, kako kaže, modernog hrvatskog nacionalizma.

VIDEO Jandroković pobjesnio zbog onog što je Orešković izrekla o Plenkoviću: 'Čuli smo razne uvrede i teške riječi, ali ovo nismo'

Komentara 7

DI
DijeKusrač
15:53 20.01.2024.

Konačno netko pametan.

ČE
četvrti
19:14 19.01.2024.

Bravo!

DU
Deleted user
14:09 19.01.2024.

Pametan čovjek. Mogao bih ga zamisliti u predsjedničkoj fotelji.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije