Ministarstvo pravosuđa i uprave na Staru godinu je u javno savjetovanje uputilo prijedlog izmjena Zakona o kaznenom postupku koji bi, nakon parničnog i upravnog, trebao osigurati digitalizaciju i ove grane sudovanja. U obrazloženju zakona navodi se da je riječ o reformi kaznenog postupka proširenjem uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija, i to uvođenjem e-komunikacije, uporabom tonskog snimanja na svim raspravama te proširenjem mogućnosti korištenja audio-videolinka.
Nema više odugovlačenja
U Ministarstvu podsjećaju kako je sustav e-komunikacije već u primjeni na svim trgovačkim, upravnim i općinskim sudovima, u parničnim postupcima na županijskim sudovima te na Visokom trgovačkom sudu. Navode kako je u tom sustavu već više od 70.000 korisnika.
Da bi se informatizirao cijeli pravosudni sustav, e-komunikacije su lani uvedene i u kazneni postupak, a ovom zakonskom novelom precizira se da su državna tijela, DORH, odvjetnici, sudski vještaci, tumači i pravne osobe sve podneske dužne slati putem ovog sustava. Jednaka pravila uvode se i kada se sud obraća obveznicima e-komunikacije, što znači da će im dopise i odluke sudovi ubuduće dostavljati isključivo putem ovog sustava.
Zakonom se propisuje i da će se odluka ili dopis smatrati dostavljenima osam dana od dana kada pristignu u pretinac primatelja, čime se Ministarstvo nada spriječiti buduća odugovlačenja postupaka. Kada je riječ o okrivljenicima ili oštećenicima u svojstvu tužitelja i drugim fizičkim osobama, njima se ne propisuje obveza elektroničkog komuniciranja sudom i oni će svoje podneske, ako se ne žele uključiti u sustav, slati kao i do sada.
Što se tiče tonskog snimanja rasprava u kaznenim postupcima, ono je omogućeno još izmjenama ZKP-a iz 2017., no nije zaživjelo u praksi jer sudnice nisu dovoljno tehnički opremljene da bi mogle snimati rasprave. Preprekom se pokazala i obveza prijepisa takvih snimaka koji je u roku od pet dana morao odobriti predsjednik sudskog vijeća. Takvo pravilo na koncu je dovelo do puno više posla nakon provedene rasprave jer su se morali raditi i potvrđivati prijepisi posve kratkih rasprava, onih koje je jednostavnije bilo priložiti zapisniku na samoj raspravi.
Zbog toga se sada predlaže da se prijepisi snimki rasprava rade samo ako to zatraži predsjednik sudskog vijeća ili okrivljenik koji nema branitelja i sl., za što se zakonom propisuju i rokovi. Ministarstvo naglašava i da se za prijepis više neće zahtijevati ovjera predsjednika vijeća, nego će on biti tek pomoćno sredstvo, dok će kod dokazivanja relevantna biti isključivo snimka rasprave.
Ovaj bi zakon po planu na snagu trebao stupiti polovicom godine, no kada točno možemo očekivati da će se tonski snimati sve rasprave u kaznenim postupcima na svim sudovima, Ministarstvo ne otkriva. U prijedlogu se navodi da će ove odredbe na snagu stupiti s odgodom, i to kada ministar zaključi da su ispunjeni tehnički uvjeti za tonsko snimanje rasprave na općinskim i županijskim sudovima, odnosno kada sve sudnice u Hrvatskoj budu opremljene za to i kada suci i sudski zapisničari budu educirani za korištenje opreme.
Čitav postupak ovoga bi puta trebala ubrzati činjenica da su ove zakonske izmjene ugrađene u Nacionalni plan oporavka i otpornosti na temelju kojega će Hrvatskoj u sljedećim godinama na raspolaganju biti gotovo 50 milijardi kuna pa se može očekivati da će se Vlada u ovom poslu barem donekle držati planova i rokova koje si je sama zacrtala. Ministarstvo u prijedlogu naglašava da se odredba po kojoj će se prijepisi snimki raditi samo u iznimnim situacijama, po odluci predsjednika vijeća, donosi upravo kako bi se potaknula primjena audiosnimanja i prije nego ono postane obvezno, čim se pojedina sudnica opremi potrebnom opremom, što će sudovima omogućiti prilagodbu na novi sustav prije nego on postane obveza.
Oko 2500 ročišta na daljinu
Uz tonsko snimanje rasprava, predviđena je i šira upotreba videolinka, koji je u kaznenim postupcima do sada primjenjivan u ispitivanju djece žrtava kaznenih djela, ugroženih svjedoka i slično. Videolink se dopuštao i na ročištima za određivanje istražnog zatvora i provođenje nekih dokaznih radnji, a po novim će se pravilima tako moći osigurati nazočnost stranaka na sjednicama optužnih vijeća i pripremnim ročištima, o čemu će odlučivati predsjednici vijeća.
U Ministarstvu pravosuđa očekuju da će sve ove izmjene osigurati efikasniji i brži kazneni postupak, lakše ostvarivanje prava i manje troškove sustava, a u prilog tomu navode podatak da je u prvih 11 mjeseci 2021. u parničnim postupcima održano više od 2500 ročišta na daljinu.
Opet CRO prva u svitu!!! Mogu drugi samo ucit od nas!