Nedavne poplave koje su teško pogodile dio stanovništva u sve tri biskupije Đakovačko-osječke crkvene pokrajine: u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji te u Požeškoj i u Srijemskoj biskupiji, bila je središnja tema sjednice biskupa te crkvene pokrajine koja je održana u Požegi. Pored domaćina, požeškog biskupa Antuna Škvorčevića nazočn je još bio đakovačko-osječki nadbiskup i metropolita Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup u miru Marin Srakić, srijemski biskup Đuro Gašparović te kancelari navedenih biskupija.
Biskupi su tom prigodom izrazili ljudsku i duhovnu blizinu svima koji su pogođeni posljedicama poplava te zahvalnost i podršku župnicima na poplavljenim područjima, kao i Caritasovim djelatnicima i volonterima. Svima nastradalima poručuju da njihovi pastiri i biskupijske zajednice ostaju trajno uz njih. Izrazili su također zahvalnost mjerodavnim državnim ustanovama i jedinicama lokalne uprave za uložene napore u pomaganju poplavljenima i otklanjanju posljedica nesreće, Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, svim drugim crkvenim i građanskim ustanovama, brojnim vjernicima te ljudima dobre volje za posvjedočenu plemenitost i dobrotu. S osjećajem blizine i solidarnosti razmotrili su i katastrofalne posljedice poplava u Bosni i Hercegovini i u Srbiji te mogućnost pružanja pomoći stradalnicima.
Izrazili su zabrinutost zbog mogućih, veoma negativnih, migracijskih, demografskih, socijalnih i drugih posljedica za ionako znatno osiromašeno stanovništvo župâ pogođenih poplavama. Očitovali su i svoje žaljenje zbog pomanjkanja potrebne povezanosti i koordinacije svih zainteresiranih u pružanju pomoći, zbog iskazane nespremnosti državnih institucija za suradnju s Caritasom, dovođenja na svoj način u pitanje i same legalnosti njegova djelovanja te zbog medijskog marginaliziranja Caritasovih nastojanja.
Biskupi su na skupštini razgovarali o mogućoj suradnji između biskupijskih Caritasa na razini Đakovačko-osječke metropolije u konkretnim nastojanjima oko pomoći, među kojima je nabava građevinskog materijala, namještaja, kućanskih aparata i drugih potrepština, kako bi zajedničkim dogovornim ulaganjem novčanih sredstava istodobno pridonijeli i razvoju gospodarstva na područjima pogođenima poplavom. Zauzeli su se za to da biskupijski Caritasi posredstvom Hrvatskog Caritasa zajednički nastupe u inozemstvu s pojedinim projektima. Izrazili su nadu da će Hrvatski Caritas uspjeti riješiti sve poteškoće vezane uz zakonski prijedlog koji Caritasu ne daje ono mjesto i značenje na području humanitarnog djelovanja koje mu pripada s naslova slobode vjere u našem demokratskom društvu i koje je utvrđeno ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske.
Svjesni dugoročnih posljedica poplava, biskupi mole sve odgovorne javne čimbenike da ih sadašnje dramatično stanje brojnih ljudi pokrene, te se odlučnije zauzmu za sustavan i ravnomjeran gospodarski razvoj Slavonije, Baranje i Srijema te nadilaženje teškog socijalnog stanja stanovništva u tim krajevima.
