Sutra ćemo konačno znati hoćemo li u idućih pet godina na čelu države imati predsjednika ili predsjednicu. I ta će informacija na neki način kraju privesti božićne i novogodišnje blagdane koje su mnogima upravo predsjednički izbori u velikoj mjeri pokvarili. Umjesto spokojnijeg blagdanskog ugođaja i ozračja, građani su više od mjesec dana bili pod stalnom rafalnom paljbom predizbornih reklama kandidata koji se žele useliti na Pantovčak, rezultata raznih anketa o njihovim šansama i bezbrojnih komentara tih rezultata, TV sučeljavanja zbijenih u samo nekoliko dana, da bi onda danas na temu izbora svi trebali zašutjeti, a znamo da se taj propisani muk krši gdje god se stigne. I nakon cijele te blagdansko-političke gnjavaže sutra velik dio birača – neće glasati.
Glasanje pravo, ne dužnost
Kad je tako, možda bi valjalo neke stvari urediti pa da iste muke ne moramo iznova proživljavati. Bi li predsjedničke izbore trebalo vremenski “premjestiti” u studeni ili veljaču? Bi li tjedan-dva prije izbora trebalo uvesti moratorij na rezultate anketa koje su nerijetko manipulativne? Bi li TV sučeljavanje moralo biti obvezno, a ne prepušteno volji kandidata, te svedeno na jedno zajedničko, a ne na njih tri u pet dana? Bi li izbornu šutnju jer se krši, a sankcija nema, trebalo ukinuti pa da se onda svi ne pravimo blesavi? I, bi li glasanje trebalo ozakoniti kao obvezu svakog birača s pravom glasa, za koju, ako je ne ispuni, slijedi sankcija?
– Glasanje je građansko pravo, a ne dužnost. Svatko to svoje pravo može koristiti ili ne koristiti. Kod izborne šutnje shvaćam da je nemoguće kontrolirati internet, no izborna bi šutnja trebala spriječiti plasiranje lažnih vijesti u zadnjim trenucima, ali ne znam kako to tehnički onemogućiti. Imati samo jedno zajedničko TV sučeljavanje bilo bi zanimljivije za gledatelje, ali sve se televizije i u tome žele nadmetati te tako uzeti i svoj dio kolača od gledanosti i prihoda od predizbornih reklama. Nije problem to što imamo tri TV sučeljavanja, već to što kandidati imaju 30 sekundi da kažu ono što žele poručiti biračima pa se od njih ništa bitno ne može čuti. Cilj je kampanje predstaviti kako kandidat razmišlja, je li ozbiljan, odgovoran i psihički zdrav. Predizborne ankete služe za prevenciju krađe na izborima jer objavljivanjem rezultata prije izbora nagovješćujete kakve se rezultate može očekivati na kraju izbora. Ono što bi valjalo raditi nakon izbora jest to da mediji tada objave kako je tko prognozirao rezultate i tako na neki način osramote one koji su radili loše. Time se u krug agencija koje pošteno rade ankete sprečava ubacivanje onih koji ankete koriste za plasman lažnih i manipulativnih vijesti i rezultata – ističe analitičar Ivan Rimac. Dodaje da se održavanje izbora u blagdansko vrijeme nije pokazalo problematičnim za izbor onih kandidata koji imaju dobru kampanju.
Ankete do polovice kampanje
– Kada imate uvijek isti odaziv birača, oko 50%, onda micanje izbora u drugi termin ne bi pomoglo da se izlaznost birača poveća. Na to jedino utječe kada su kandidati izjednačeni pa su izbori neizvjesni. Onda su tek birači dodatno motivirani za glasanje kako bi njihov kandidat pobijedio – kazao je Rimac .
– U slučaju da ostanu izravni predsjednički izbori, vladajući i oporba prvim bi dogovorom te izbore trebali maknuti iz blagdanskih dana. Prosinac i siječanj treba “očistiti” od izbora, pri čemu glavni argument nije tko ima prisutno veće biračko tijelo, već to što je nemoguće uredno praćenje kampanje zbog prekida za Božić i Novu godinu. Izbore treba ili pomaknuti prema naprijed, da drugi krug bude najdalje početkom prosinca, ili prema natrag, potkraj zime. Ankete bih dopustio do sredine službene kampanje. A u prvom krugu, na samom početku, svakako treba imati jedan, zajednički TV duel pred svim medijima kako bi tada i novi kandidati dobili na vidljivosti. Prema afinitetu medija ostavljam mogućim da netko organizira još neko sučeljavanje u završnici prvog kruga. Nakon toga, zajednička debata u prvom tjednu drugog kruga i opet jedna zajednička pred kraj. Dueli ne trebaju biti obvezani za kandidate, ali javni prostor treba biti toliko kritičan prema izbjegavanju duela da za nekoga tko bi to učinio to bilo gore nego da je na debati bio potpuno loš. Izbornu šutnju ne treba ukidati. Ona je nemoguća u digitalno doba pa taj institut treba preimenovati u “zaštitu izbornog mjesta” na kojem nema vrbovanja. Otprilike u krugu od sto metara od izbornog mjesta. Moguće je uvesti ozakonjenje glasanja, ali sankcija ne bi smjela biti viša od simbolične financijske razine, recimo 50 kuna – iznio je svoj stav analitičar Ivica Relković.
Neshvatljivo mi je da od 12 mjeseci koliko ima jedna godina izbori moraju biti baš u božičnjem mjesecu i to u zemlji sa izrazito katoličkom većinom!