Kako Hrvatska može postati ekonomski razvijena zemlja koja na svim poljima konkurira zemljama članicama EU? Koje je sektore potrebno posebno jačati – treba li država birati “pobjednike” ili to treba prepustiti tržištu? Kako ustrojiti javnu upravu da bude u službi gospodarstva, a ne obrnuto – samo su neka od pitanja o kojima će se raspravljati u utorak 30. lipnja u 10.30 sati na online okruglom stolu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Večernjeg lista na temu “Ususret izborima: Gospodarska budućnost Hrvatske 2030.“
Ekonomskim stratezima vodećih političkih opcija – Zdravku Mariću (HDZ) i Branku Grčiću (Restart koalicija) – svoju će viziju i moguća rješenja potrebna za opstanak i rast hrvatskog gospodarstva u idućih 5 do 10 godina ponuditi predstavnici važnih sektora gospodarstva i članica HUP-a Marko Remenar (Adris grupa), Zdravko Jelčić (Spin Valis), Medeja Lončar (Siemens) i Branko Roglić (Orbico).
Nema uspjeha bez velikih reformi
– Ekonomska situacija u kojoj se nalazimo zbog koronavirusa utjecala je na to da se u medijima uglavnom govori o kratkoročnim mjerama. Međutim, to nikako ne znači da se mogu i trebaju zaboraviti strukturne reforme o kojima u Hrvatskoj udruzi poslodavaca govorimo kontinuirano. Upravo obratno, put koji svi sad tražimo – brzi oporavak od koronakrize – bit će uspješniji uz provođenje strukturnih reformi. One nikad nisu bile važnije.
Reforme znače pouzdanu i sigurnu zemlju kada govorimo o pravosuđu; efikasnu i brzu birokraciju; pozitivnu poslovnu klimu; efikasan teritorijalni ustroj po mjeri gospodarstva koji ne stvara nove troškove; jasan porezni sustav koji je motivirajući, a ne demotivirajući, uključujući i parafiskalne namete; jasno i dobro obrazovanje; efikasan zdravstveni sustav koji neće kontinuirano stvarati gubitke, kao što se to sada događa; efikasnu mirovinsku reformu i tržište rada koje je usklađeno s novim tehnologijama. Sve su to pretpostavke za manje troškove i efikasnije korištenje proračuna kako bi se poslodavcima osigurao prostor za veće plaće i investicije – kazao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.
Iz HUP-a ističu kako je prema gotovo svim međunarodnim ljestvicama konkurentnosti (Doing Business Svjetske banke, The Global Competitiveness Report Svjetskog gospodarskog foruma, World Competitiveness Ranking Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD)) Hrvatska i dalje na samom začelju EU. Pritom se kao komponente konkurentnosti gospodarstva u kojima stojimo posebno loše najčešće izdvajaju dinamika poslovanja, što uključuje troškove i vrijeme pokretanja posla te regulatorni okvir, ali i tržište rada, poslovno upravljanje, stavovi i vrijednosti te tehnološka infrastruktura i obrazovanje.
I prema indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI) Hrvatska je tek 20. od 28 članica EU, s time da se prema indeksu digitalizacije javnih usluga nalazimo tek na 25. mjestu. Sve ovo ukazuje na potrebu za korjenitim promjenama društva i gospodarstva, a iako je sada poslovni sektor uglavnom usmjeren na spašavanje poslovanja od posljedica pandemije COVID-19, ne treba zanemariti ni duboke strukturne probleme i potrebne reforme u cilju stvaranja konkurentnog i inovativnog gospodarstva koje će biti otpornije na kretanja poslovnog ciklusa, uključujući i vanjske šokove poput ovog izazvanog koronavirusom. Branko Roglić, vlasnik Orbica, ističe kako je dosadašnja Vlada vrlo dobro i pravovremeno reagirala na pandemiju i donijela mjere koje su pomogle gospodarstvu i očuvanju radnih mjesta.
– Od nove Vlade očekujemo istu angažiranost pri pomoći gospodarstvu da ostane na nogama jer ono ne može samo prevladati izazove pandemije. Najteži zadatak nove Vlade bit će u ovim uvjetima uspostaviti ravnotežu između realnog sektora i javne potrošnje. Javnu potrošnju treba smanjivati do razine koju realni sektor može servisirati, a da pritom ostane prostora za razvoj zemlje. Svakako će morati zahvatiti broj lokalnih jedinica, odnosno županija i općina te agencija i ministarstava. EU će za oporavak gospodarstva odvojiti određena sredstva koja vjerojatno neće biti dovoljna pa će se država morati dodatno zadužiti. Koliko će biti potrebno, ovisit će o trajanju pandemije. Nova Vlada treba nastaviti, čak i pojačati borbu protiv korupcije, koja ugrožava ulaganja i razvoj općenito – ističe Roglić.
Istodobno, kompanije se moraju prilagođavati novoj normalnosti i novim potrebama tržišta, pri čemu prije svega misli na digitalizaciju, čiju je implementaciju ubrzala pandemija, i prilagodbu potrebama “novog” tržišta za što su primjer tvrtke koje su preusmjerile dio proizvodnje na robu za kojom se zbog pandemije pokazala potražnja (Labud, Varteks), i mnogi mali OPG-ovi. Medeja Lončar, predsjednica uprave Siemensa, na upit kakvu Hrvatsku želimo u budućnosti odgovara: “Ambiciozniju!”
– Hrvatska kao dio EU dijeli ciljeve i strategiju Europe što nam olakšava usmjerenje, ali i dalje trebamo vlastitu razvojnu strategiju kao okvir za javne politike s jasno definiranim ciljevima. Global Competitive Index 4.0 (WEF), mjereći spremnost zemalja na povećanje produktivnosti nizom strukturnih indikatora, stavlja nas na 63. mjesto. Najlošije rangirana područja u Hrvatskoj su učinak javnog sektora, vještine radne snage i poduzetnička kultura. Dobra vijest je da su najbolje rangirane baš male zemlje poput Singapura ili Danske, a u top 20 su i Švedska, Norveška i Irska koje imaju ambiciju biti najbolje na svijetu. Koja su područja gdje Hrvatska želi biti najbolja? – pita ona, te napominje kako je ključ u povezivanju privatne i javne sfere, ulaganju u istraživanje, cjeloživotnom obrazovanju i inovativnosti.
– COVID-19 kriza pokazala nam je da možemo biti fleksibilni, da je moguće svladati, među ostalima, izazove digitalizacije. Svladajmo ih i u normalnim okolnostima – kazala je Lončar. Marko Remenar, predsjednik Uprave Adris grupe, napominje kako su okolnosti takve da se nerijetko čini kao da idemo iz krize u krizu. Pomaci za koje je prije trebalo desetljeća, sada se dogode u mjesecima. Stoga je potrebno definirati viziju društva.
– Potrebni su nam ljudi koji razumiju kontekst, imaju viziju, sposobnost brze reakcije, koji imaju empatiju i koji su inkluzivni. Privatni sektor se brže prilagođava u ovakvim okolnostima nego javni (Adris je, primjerice, ključne poteze vukao unutar nekoliko dana od početka krize), te je privatni sektor taj koji će kroz inovaciju i investiciju tražiti rješenja koja će osigurati kreiranje nove vrijednosti u novim okolnostima, te ukupni napredak društva – rekao je Remenar. Zato je, tvrdi, važno u ukupnoj gospodarskoj aktivnosti “smanjivati državu”, a jačati “privatnu inicijativu”. Ono pak države što imamo, i moramo imati, trebalo bi biti predvidljivo, stabilno i čvrsto u ukupnoj neizvjesnosti koja definira aktualno gospodarsko okruženje. Paušalna i površna obećanja, koja nam se prečesto nude, ukazuju na nerazumijevanje konteksta, a to ne pridonosi smanjenju neizvjesnosti u složenim okolnostima.
Kriza dublja nego je vidimo
Zdravko Jelčić, predsjednik uprave Spin Valisa, kaže kako je pitanje svih pitanja veća konkurentnost poduzeća, stvaranje dodane vrijednosti, otvaranje novih, trajno održivih radnih mjesta i podrška izvozu. EU gradi konkurentnost na inovacijama, digitalizaciji, industriji 4.0 te zelenoj ekonomiji. Stoga investicije, uravnoteženi regionalni razvoj i smanjivanje jaza razvijenosti pojedinih regija moraju biti prioriteti strateškog okvira RH, a Slavonija u fokusu svih politika Vlade RH i korištenja sredstava EU.
– Ova kriza dublja je i veća nego što to sada vidimo, a Hrvatska se neće ekonomski razvijati samo po inerciji globalnih događaja. Motor ekonomije moraju biti industrija i proizvodnja za izvoz. Sredstva iz EU moraju dominantno biti razvojna, a ne za pokrivanje rupa i plaćanje starih računa iz prošlosti i financiranju administracije. Mjere Vlade RH koje su pomogle održanju likvidnosti su odlične. Sada nam trebaju mjere za kompenzaciju gubitaka nastalih padom prihoda, te intervencija države kroz garancije, jamstva za kreditne linije te ulazak države u kapital društva – poručio je Jelčić. Zbog epidemioloških razloga, rasprava će se moći pratiti isključivo na YouTube kanalu HUP-a.
Mislim da če svaka zemlja proizvoditi robu koja je tražena sada, neče samo Hrvatska