Često smo nesvjesni kako se kriteriji i percepcija za pandemije mijenjaju. U sveopćem kaosu naglasak se stavlja često i na nevažne teme uz politiziranja, zanemarujući kontekst u kojem je nešto izrečeno ili učinjeno. Tako i ovih dana čitamo tobože ozbiljne usporedbe rizika od širenja virusa u noćnim klubovima u kojima trešti glazba, konzumira se alkohol i gdje je smisao upravo u bliskim kontaktima, nasuprot misa ili nekih dnevnih statičnih okupljanja na otvorenom. S druge strane premijera Plenkovića nitko ne ismijava što je na sjednici Vlade rekao da je najvažnije da škola počinje 7. rujna. Naime, škole su zatvorene 16. ožujka (u Istri 13. ožujka) kad smo imali 53 aktivno zaražene osobe i toga dana 8 novozaraženih. Trenutno smo iznad dvije tisuće aktivnih zaraza i dnevnom porastu od tristotinjak slučajeva. S premijerom se slažu očito i oni kojima je važno pod kojim će se mjerama odvijati nastava.
Hrvatska je 13. ožujka na popis zemalja s visokim rizikom zbog koronavirusa dodala Njemačku, Austriju i dio Slovenije. Austrija je tog dana imala 504 potvrđene zaraze, Njemačka 3675 i Slovenija 141 (5,6, zatim 4,4 i 7 zaraženih na 100.000 stanovnika). Hrvatska tada nije nudila besplatno testiranje za povratnike iz Austrije, dok su Austrijanci ciljanim testiranjem sada otkrili 450 osoba koje su virus navodno pokupili u Hrvatskoj. Kako su testirani dokazivali da su bili u Hrvatskoj i koliko dana s obzirom na 14-dnevno razdoblje inkubacije možda nije nevažno, kao i to što se i sama Austrija našla na crvenoj listi drugih zemalja, ali naših 40 aktivno zaraženih na 100.000 stanovnika za 14 dana (u odnosu na prihvatljivu granicu do 20) dovoljni su za aktiviranje alarma. Osobito je Viktor Ivančić efektno zapaprio Krunoslavu Capaku kad je u srpnju uvedena obveza nošenja maski u trgovinama i drugim javnim prostorima citirajući njegovu izjavu od 24. ožujka: “Ovo što se traži od ljudi da se nose maske prilikom ulaska u trgovine, to nema smisla kod zdravih ljudi”. Suprotstavio mu je “politički nekorektnu” Facebook objavu mikrobiologa Gordana Lauca, kako je znanstvenik sam primijetio. Naime, Lauc se pozvao na američko istraživanje koje je pokazalo da su oni koji se ne pridržavaju mjera društvenog udaljavanja naprosto glupi. Lauc je odmah upozoren na tobože vlastitu nedosljednost jer je i sam ranije izjavio kako zdravu osobu maska ne štiti, premda je taj stav tada objavio i New York Times. U ožujku je i stav američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, pa i samog dr. Anthonyja Faucija te Svjetske zdravstvene organizacije bio, i u strahu od nestašice, kako maske trebaju nositi samo zdravstveni radnici i oni koji skrbe o bolesnima te svi sa simptomima bolesti. No, u travnju su se pojavila istraživanja o asimptomatskom prijenosu virusa i u aerosolima pa je i prvi čovjek WHO-a Tedros Adhan Ghebreyesus tada rekao: “Ovo je potpuno novi virus i tek učimo o njemu. S razvijanjem pandemije pojavljuju se novi podaci”. Vlasti Federacije BiH tada su ridikulizirane jer si inzistirale na kazni od 250 eura za kršenje obveze nošenja maske.
I upravo je Lauc 3. travnja na svome Facebooku upozorio na rezultat znanstvenog rada koji je izašao u uglednom časopisu Nature Medicine, a prema kojem su maske iznimno učinkovite u suzbijanju širenja virusa. Pritom je objasnio kako “nažalost formalne preporuke traže puno vremena i usuglašavanja”, a virus se brzo širi pa je svojim pratiteljima predložio da slušaju znanost, a ne službene preporuke koje će se “sigurno promijeniti”. Dr. Mike Ryan uime WHO-a još je potkraj svibnja govorio kako nema dokaza da je masovno nošenje maski korisno, a nepravilno korištenje može donijeti više štete. Upozoravano je i na efekt lažne sigurnosti. I onda je 5. lipnja WHO pozvao države da u slučaju pojačanog širenja virusa potiču nošenje maski ne samo u krugu bolnica i institucija koje skrbe o bolesnima već i u javnom transportu, trgovinama i drugim mjestima većih okupljanja gdje je teško ostvariti fizičko distanciranje, a od petka to preporučuju i za učenike starije od 12. Hrvatska je u lipnju bila u silaznoj putanji i obvezu nošenja maski uveli smo tek 13. srpnja. Potkraj lipnja, uoči izbora, ukinuta je obvezna 14-dnevna samoizolacija za one koji dolaze iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova “iz turističkih ili drugih poslovnih razloga”. Do toga su doveli pritisci ponajviše iz Splitsko-dalmatinske županije gdje su prizori opustjelih plaža i ugostiteljskih objekata na makarskom primorju naslućivali turističku katastrofu. Svjesno smo ušli u ljetni rizik, ali podaci još pokazuju, još ne tako velik kao zimski Austrijanaca u Ischglu. Medijski i politički pritisci na Stožer doprinijeli su širenju teorija zavjere i antistožerne atmosfere koja je samo poticala anarhično i neodgovorno ponašanje, puno više nego je sam Stožer doprinio rušenju svoga autoriteta.
Korumpiranom WHO-u ne vjerujem ništa, a i među znanstvenicima je razdor, jedan dan govore jedno, drugi drugo, no najčudnije mi je što su svaki put u pravu, ma koliko im danas mišljenje bilo suprotnost jučerašnjem, oni su uvijek u pravu - ludilo!