Paket mjera za pomoć građanima i gospodarstvu koje je jučer donijela Vlada za ekonomske su analitičare očekivane i u skladu s onima koje u ovim uvjetima energetske krize i visoke inflacije donose i druge zemlje. Paket je, kaže Željko Lovrinčević, izdašan i očekivan, a hoće li donijeti ikakvu korist, tek će se vidjeti. Taj ekonomist pritom upozorava da su nove mjere stavile vrlo visoke zahtjeve pred Hrvatsku elektroprivredu, tvrtku s najmanje obnovljivih izvora u EU, od koje se istodobno očekuje i velik investicijski ciklus u okviru zelene tranzicije.
– HEP-u je nužan ogroman investicijski zahvat, a nakon ovih mjera on ostaje ovisan o hidrološkim potencijalima. Ponovi li nam se ovakva hidrološka godina, on bi se mogao naći u nezavidnoj financijskoj poziciji – kaže Lovrinčević. Prstom pritom upire u Europsku komisiju koja se, kaže, potpuno pogubila oko smjera koji bi trebalo zauzeti vezano uz plin i druge energente iz Rusije te uz ubrzanje zelene tranzicije, zbog čega su tržište u potpunosti preuzeli špekulanti, a nacionalnim vladama preostalo je da "prstićima pokušaju začepiti male rupe na brodu koji tone, dok dvije velike ostaju nezačepljene". Uvjeren je da je nužna hitna promjena energetske i monetarne politike EU, pri čemu za inflaciju krivi, pak, nedjelovanje Centralne europske banke, zbog čega slabi euro.
Kad je riječ o novom Vladinu paketu mjera, pogrešnim smatra povećanje obujma neoporezivih naknada na plaću jer smatra da će ono urušiti sustav poreza na dohodak. Pritom upozorava da, uz poreze, poslodavci na tako isplaćene primitke ne plaćaju ni doprinose pa vjeruje da bi pametniji potez bio povećanje neoporezivog dijela samih plaća, osobne odbitke za uzdržavane članove obitelji itd. Kad je riječ o limitiranju cijene dijela prehrambenih proizvoda, kaže kako je nakana ove mjere jasna, ali i upozorava da se radi o vrlo složenom mehanizmu koji stavlja velike zahtjeve pred poreznike i inspektore te da će njegova provedba biti vrlo komplicirana.
Hrvoje Šimović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta nove mjere također smatra očekivanima, no za razliku od Lovrinčevića, nije mu sporno opterećenje HEP-a koji je, podsjeća kompanija u državnom vlasništvu, čiji rizik u konačnici preuzima vlasnik, dakle državni proračun. Šimović podsjeća da Hrvatska ulazi u eurozonu te da bi iduće godine na snagu ponovo trebala stupiti fiskalna pravila koja ograničavaju razinu deficita i s te je strane, kaže, dobro da će se dio mjera financirati kroz dulje razdoblje, kao i kroz europske instrumente. Zadovoljan je i raspodjelom paketa prema skupinama koje najviše pogađa inflacija, no i on kaže kako se ne može sa sigurnošću predvidjeti hoće li te mjere biti dovoljne s obzirom na nepredvidive globalne okolnosti.
Analitičar Damir Novotny kritizira, pak, intervenciju države u cijene hrane i upozorava da bi se te mjere "mogle vratiti kao bumerang" kroz nestašicu robe.
slažem se za neoporezivi dio plaće dohodak se mora povećati