Ovogodišnje došašće ne samo da će sa svoja 22 dana biti zapamćeno kao jedno od najkraćih, nego će i Badnjak biti poseban, jer se neće tradicionalno postiti, zbog toga što Badnjak zapada u nedjelju, a nedjeljom nema posta i nemrsa. Također, budući da je Badnjak u nedjelju, vjernici će ići na dvije mise – onu nedjelju tijekom dana i uvečer na polnoćku.
Zapravo, Badnjak je dan kojega Katolička crkva desetljećima ne tretira kao zapovijedani dan posta i nemrsa. To su samo Čista srijeda (Pepelnica) i Veliki petak. No budući da je Badnjak u povijesti također imao takav status, u narodu je ostala tradicija da se dan uoči Božića posti, odnosno ne mrsi tj. ne jede meso.
„Na Badnjak, budući da nije ubrojen u pokorničke dane, vjernik nije dužan niti postiti niti nemrsiti, bez obzira na koji dan u tjednu bio Badnjak”, objašnjava za Hrvatsku katoličku mrežu HKM liturgičar vlč. Tomislav Hačko, pojašnjavajući običaj posta i nemrsa koji je Crkva u Zakoniku kanonskoga prava iz 1917. godine odredila u kan. 1252. da „zakoni koji obvezuje samo na nemrs mora se obdržavati u sve petke“ te „zakon koji obvezuje na nemrs i post zajedno, mora se obdržavati na Čistu Srijedu, na petke i subote u Korizmi i Kvatre, na dane predvečerja pred Duhove, Veliku Gospu, Svih Svetih i Božića“.
„Post i nemrs obvezuju vjernike na Pepelnicu i Veliki petak. Uzdržavanje od mesne ili druge hrane obvezuje svakog petka u godini, osim ako se petkom slavi neka svetkovina. Nemrs obvezuje svakog petka, a može se, osim u korizmi, u cijelosti ili djelomično, zamijeniti drugim oblicima pokore, posebno karitativnim djelima, odricanjem od pića, pušenja, zabave, kao i vježbama pobožnosti. Zakon nemrsa obvezuje sve koji su navršili četrnaest godina života, a zakon POSTA obvezuje sve punoljetne osobe do započete šezdesete godine života“, pojašnjava vlč. Hačko odredbe koje su na snazi u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Identično je i u ostalim hrvatskim biskupijama.
POVEZANI ČLANCI:
Na pitanje slavi li se ove nedjelje četvrta nedjelja došašća ili Badnjak, kaže da u ovogodišnjem slučaju kada Badnjak pada na nedjelju, kako je i naznačeno za taj dan, misni obrazac do „pred I. večernju Božića“ uzima se od IV. nedjelje došašća. No, misom bdijenja („misa navečer 24. prosinca bilo prije bilo poslije I. večernje Božića“) Crkva ulazi u slavlje svetkovine Rođenja Gospodnjega (usp. Rimski misal, 97).
Također, da je svaki vjernik dužan je sudjelovati na misi 24. prosinca (u nedjelju) i 25. prosinca (u ponedjeljak).
„Svako je liturgijsko slavlje kao djelo Krista svećenika i njegova Tijela koje je Crkva – u najizvrsnijem smislu sveto djelo, čijoj djelotvornosti gledom na isti naslov i isti stupanj nije ravno nijedno drugo djelo Crkve (SC, br. 7), ali i naglasiti činjenicu da smo pozvani sudjelovati na Misi i u nedjelju (IV. nedjelja došašća) i na svetkovinu Rođenja Gospodnjega“, objašnjava liturgičar mr. sc. vlč. Tomislav Hačko.
VIDEO Upoznajte Djeda Božičnjaka i njegov čarobni dom u Čepinu!
Tko uopće posti?