50-ero nestale djece u RH

Misle da im se u bijegu ništa neće dogoditi, a putem interneta kontaktiraju s nepoznatima

Dijete
Foto: Thinkstock
1/2
26.05.2018.
u 07:58

Najčešće bježe kada nisu zadovoljene neke njihove temeljne potrebe, ako odrastaju u nedovoljno podržavajućoj okolini, kada su obiteljski odnosi iznimno narušeni ili ponekad radi zabave i uzbuđenja.

Prekjučer je iz Bedekovčine nestala 16-godišnja Ines Blažic. Iz Samobora je prije mjesec dana nestao 17-godišnji Patricio Delić... U Hrvatskoj je trenutačno pedesetero djece u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba. Pobjegla su od kuće ili iz socijalne ustanove, oteli su ih roditelji ili treće osobe, nestali su bez pratnje, izgubljeni, ozlijeđeni... Istraživanje koje je u povodu jučerašnjeg Međunarodnog dana nestale djece proveo Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, otkriva zabrinjavajuće podatke.

U riziku da postanu žrtve

– Najčešće bježe kada nisu zadovoljene neke njihove temeljne potrebe, ako odrastaju u nedovoljno podržavajućoj okolini, kada su obiteljski odnosi iznimno narušeni ili ponekad radi zabave i uzbuđenja. Zabrinjava što većina njih misli da im se ne može ništa loše dogoditi u bijegu i navode da su njihove priče imale “sretan kraj”. Nažalost, statistike pokazuju da su izloženi riziku da postanu žrtve ili počinitelji kaznenih djela, da budu iskorištavana od drugih osoba i da im život može biti ozbiljno ugrožen – ukazuje Kristina Krulić Kuzman, dopredsjednica Centra. Nacionalni telefonski broj 116 000, dostupan 24 sata, ima za cilj pružanje pomoći roditeljima u slučaju nestanka djeteta, ali i pružanje izravne pomoći i podrške djeci i mladima odnosno prevenciju bjegova.

– Nestanak djeteta treba odmah prijaviti, ili na 116 000 ili policiji na 192. Potrebno je pronaći što noviju fotografiju djeteta, navesti sve podatke koje znate o djetetovim prijateljima, mjestima na kojima se najčešće nalazi, a trebalo bi dati pristupne podatke društvenih profila djeteta koje koristi na internetu, jer posljednjih godina velik broj djece ostvaruje kontakte s nepoznatim osobama na taj način – savjetuje predsjednik Centra Tomislav Ramljak. Kako bi smanjili rizik, roditelji se trebaju pobrinuti da dijete uvijek traži dopuštenje prije nego što ode s nekim, poznatim ili ne, da zna svoje puno ime, adresu i telefon osobe od povjerenja.

Savjeti roditeljima

Idete li na novo mjesto ili u gužvu, dogovorite mjesto sastanka u slučaju da se netko izgubi. Poučite dijete da traži pomoć u opasnosti, upozorite ga o rizicima interneta, potičite otvorenu komunikaciju kako bi se povjerilo doživi li nešto neprimjereno. Razgovarajte s djetetom što bi trebalo učiniti ako se izgubi, potičite ga da zapamti detalje vezane uza sumnjive ljude koje sretne, npr. njihov izgled ili odjeću, a na mobitelu pohranite djetetovu noviju fotografiju.

Ključne riječi

Komentara 17

VI
Vito
08:36 26.05.2018.

Dalmacija: Prvo naučite razlikovati pojmove pa onda pišite o balkanu. __ Balkan je južno od rijeke Save, a Hrvatska je sjeverno od rijeke Save - tako je ispravno pisati Hrvatska je i po ovom mjerilu najgora do Balkana. __ Za razliku od Dalmacije iz koje u Hrvatsku dolaze Balkanci pa je zbog toga i nastala narodna poslovica - možete doći u gradove sa sela, ali selo ne želi izaći iz vas.

VI
Vito
08:59 26.05.2018.

Stvarno moram površno čitati kako ne bih mogao "brzo" komentirati, jer me ponovo upozorava "netko" da malo usporim. __ Kad usporeno čitam dolazim do jasnih i "kriminalnih" nelogičnosti u ovom članku. __ Na početku jasno pišu godine nestalih, u sredini članka su opisani postupci za roditelje djece s "posebnim potrebama", a na kraju su opisi ponašanja koje moraju roditelji djece s AUTIZMOM primjenjivati dok s njima izlaze "među ljude". __ Nigdje spomena djece normalnog ponašanja s roditeljima "bez ponašanja" i odgovornosti roditeljstva od rođenja do "zrelosti" - pogotovo "kritičnog" razdoblja puberteta između 12/13-e do 18-e godine života.

HI
Hik
08:26 26.05.2018.

Opet mrzitelji Neovisne Hrvatske pisu. Hoce se pokazati kak nam je lose. To uopce nije tocno. Neka pati koga smeta, Hrvatska je prvak svijeta.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije