Sam pogled na blagdanske kataloge velikih trgovačkih centara i cijene kojima se međusobno nadmeću nameće zaključak kako će prosječni potrošač ove godine proći jeftinije, no hoće li kupovati jednako kao lani? Naime, već se naveliko, i više nego prethodnih godina, “akcija” sirevima, suhomesnatim proizvodima, maslacem – čak i s glavnim blagdanskim artiklima poput purice, odojka i janjetine.
No, s obzirom na potpuni izostanak potrošnje u HoReCa kanalu (hoteli, restorani, kafići) zbog krize uzrokovane pandemijom COVID-19, pad potrošnje u maloprodaji te zatvaranje velikog broja tvrtki iz realnog sektora, koje zbog teškoća u poslovanju neće isplaćivati božićnice i trinaestu plaću, potrošnja hrane i pića ovoga će prosinca biti i 20% manja nego lani kad su građani, prema podacima Porezne uprave, potrošili vrtoglavih 15,8 milijardi kuna, oko milijarde više nego godinu ranije, kazali su iz tvrtke Smarter, specijalizirane za poljoprivredni i prehrambeni sektor.
Neki situaciju vide i pesimističnije. No iz Smartera su uvjereni da će se dio potrošnje hrane i pića koju su lani u prosincu generirali restorani i kafići, adventski sajmovi te brojni domjenci i proslave, ipak preliti na potrošnju u kućanstvima.
– Dobra ponuda domaćih proizvoda i veća proizvodnja, što potvrđuje i procjena rasta vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u ovoj godini za oko milijardu kuna, uz podršku trgovačkih lanaca, mogla bi utjecati na bolju prodaju i veću potražnju. Kako se dio potrošnje preselio u kratke lance opskrbe te nabavu preko interneta od domaćih proizvođača, njihova prodaja ne bi smjela imati tako veliki pad kao generalno tržište – tvrde iz Smartera.
Podsjećaju kako je “najbogatija” potrošačka blagdanska košarica prije dvije godine s “obaveznom” puricom, janjetinom, bakalarom, zubatcem..., iznosila 2175,98 kuna. Skromnija s jeftinijim komadima mesa i piletinom umjesto purice iznosila je 928, a najskromnija 581,34 kune. Prema podacima Croatiastočara, potrošnja purica u prosincu uobičajeno raste za oko 110.000 komada od 3,5 do 4 kg, te se uz uobičajenu mjesečnu potrošnju od 80-ak tisuća komada ta brojka penje i na 190 tisuća. Purica se tako svakog Božića pojede čak 400 tona više u odnosu na druge mjesece, kao i odojaka, a janjetine, koja se ovih dana na akcijama trgovaca nađe i po cijeni od 50-ak kuna, s uobičajenih 120 na 220 tona u legalnoj prodaji.
S druge strane, uvoz bakalara u normalnim godinama doseže 250 tona u vrijednosti od čak 10 mil. eura, dok je, primjerice, potrošnja za Uskrs ove godine bila značajno manja upravo zbog pandemije koja je tada počela.
– Ovo je godina koja je pokrenula brojna pitanja oko strategije hrvatske poljoprivrede, proizvodnje hrane te potrebe za podizanjem samodostatnosti i veće potrošnje domaćih proizvoda. No kako će to u konačnici utjecati na ovogodišnju blagdansku potrošnju, ostaje za vidjeti. Za odluku o kupnji presudna će biti epidemiološka situacija zadnji tjedan prije Božića – kazali su iz Smartera.
Koliko lockdown utječe na spašavanje života najbolje govori da zatvorene zemlje imaju više-manje istu smrtnost kao i Švedska koja je potpuno otvorena. Zemlje koje su po smrtnosti gore od Švedske: San Marino, Belgija, Peru, Italija, Bosna, Slovenija, Makedonija, Španjolska, Andora, Crna Gora, UK, SAD, Češka, Argentina, Francuska, Meksiko, Bugarska, Armenija, Brazil, Čile, Panama, Ekvador i Kolumbija. Švedska ima smrtnost od 0.77 stanovika na tisuću, Hrvatska 0.70, zatvorena Slovenija 1.05 ... Sad neka me netko uvjeri da lockdown spašava živote, spriječava pandemiju i sve ono što tvrde isti koji ga nameću. Vjerovanje da će se raspiratorni virus zaustaviti zatvaranjem kafića je kao da ocean idemo zagrijati loncem vruće vode. A vi sad i dalje klanjate se stručnjacima kao što su Capak i sl. Oni su valjda išli u bolje škole od Švedskih, Švicarakih i ostalih epidemiologa.