Tropska noć u Makarskoj, u kojoj je prije samo nekoliko dana izmjereno čak 27 Celzijevih stupnjeva, 25 stupnjeva u Mostaru čiji su se stanovnici u studenome daleke 1897. godine smrzavali na minus pet, poremećaj ritma biljnoga i životinjskoga svijeta, sve su to jasni znakovi da je globalno zatopljenje zakucalo ozbiljno i na naša vrata.
Ni planine nisu više što su nekad bile, pa su ovakvi prizori, kakve je zabilježio i fotograf AP-a na planinskome jezeru sjeverno od glavnoga grada BiH Sarajeva, sve češći. Gotovo na polovici studenoga drveće se ocrtava u kristalno čistoj vodi, a plavo i sunčano nebo ničim ne pokazuje da smo usred jeseni.
U svezi s posljedicama klimatskih promjena, a u sklopu izrade prvog nacionalnog izvješća o klimatskim promjenama u BiH, na planini Vlašiću održana je i prva radionica četrdesetak bosanskohercegovačkih eksperata koji sudjeluju u izradi izvješća.
– U BiH se očekuju znatne klimatske promjene (porast temperature zraka u ljetnom i u zimskom razdoblju te znatno smanjenje padalina), što bi moglo nepovoljno utjecati na prirodu i gospodarstvo – hidroenergetiku, poljoprivredu i druga područja – kazao je predsjednik znanstveno-stručnog odbora Centra za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj (CETEOR) Aleksandar Knežević.
– U Mostaru je stogodišnji temperaturni maksimum izmjeren 3. studenoga 2004., kada je danju bilo 25,4 stupnja. Sarajevo je pak bilo najhladnije 26. studenoga 1975. s čak -14,6 stupnjeva danju. Posljednjih dana temperature su znatno približile stogodišnjem maksimumu – kazuje nam klimatolog Željko Majstorović.
