-- Šesto izdanje Weekend media festivala održanog u Rovinju od 19. do 22. rujna ponovno je otvorilo pitanje o tome kako će izgledati svijet komunikacija za nekoliko godina. Bankari se boje telekom operatera, koji im prijete nudeći usluge beskartične i besgotovinske kupnje, a u medijima se događa obrnut trend povratka tradicionalnim medijima.
Bankarstvo će se promijeniti
Bankarstvo za nekoliko godina neće izgledati kao danas, priznaju vodeći domaći bankari među kojima i Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke koja već razvija i digitalne poslovnice. Tradicionalne poslovnice će se ili gasiti ili promijeniti, a upitno je, kažu, hoće li banke uopće biti i potrebne. Već sad se novac može prebaciti s računa na račun sms-om, platiti kavu ili namirnice skeniranjem koda mobitelom, a samo je pitanje regulative kada će mobitel uz novčanik postati i osobna karta. Kao novac se doživljava virtualna valuta Bitcoin, koji je u Njemačkoj oporezovan, a u Kanadi se može zamijeniti za dolare na bankomatu.
\'Povratak otprintanih\'
I dok se tehnologija rapidno razvija građani Hrvatske se vraćaju tiskanim medijima.
Tako barem tvrde vodeći nakladnici. Govoreći o \"Povratku otprintanih\" direktor \"Styrije\" u Hrvatskoj Boris Trupčević je rekao kako se ne slaže s naslovom panela jer \"prodaja novina \'Styrije\' raste, a pad naklade dnevnog tiska nadoknađuje rast 30 drugih izdanja\".
- Najvažnije je to što je \'Styria\' s portalima i \'news televizijom\' ušla u multimediju, gdje je rast najveći, pa je od 600 tisuća broj korisnika narastao na dva milijuna- kazao je Trupčević. Time je potvrdio teze da će na tržištu pobijediti proizvođači sadržaja, odnosno velike medijske kuće koje objedine nekoliko medija i ponude nove sadržaje. A zadržati razinu prihoda sve je teže, o čemu svjedoči i analiza koju je izradio Presscut povodom proslave 20 godina rada. Ona kaže da su od početka krize na prodaji tiskani mediji izgubili preko 40 posto, pri čemu treba istaknuti da su brojke drastične zbog gašenja velikog broja medija. U tiskanim medijima broj nezaposlenih novinara porastao je s 250 iz 2008. do 750 nezaposlenih u 2012. No, analiza pokazuje i da se tisak prilagođava novim zahtjevima pa se se objavljuje manje kvalitetnijih tekstova. Najproduktivniji su novinari crnih kronika, showbizza ili sporta, najcitiraniji oni koji pišu o gospodarstvu, a najpopuularniji televizijski novinari. Gotovo svi Hrvati gledaju televiziju, gotovo 80 posto ih sluša radio, a oko 64 posto čita tisak ili Internet. Oko 0,13 posto ili oko 6000 ljudi u Hrvatskoj tvrdi da ne konzumira medije.
Svi gledaju televiziju, a bez obzira koji kanal gledaju svi zbog zakona moraju plaćati pretplatu HRT-u. Taj prihod nam je izuzetno važan, priznao je Goran Radman govoreći o restrukturiranju televizije koje će se dogoditi bez velikih promjena. Oko 700 ljudi koji su višak neće dobiti otkaz nego preuranjenu mirovinu. Tako Radman računa da će 380 ljudi s HRT-a otići u mirovinu već ove godine, a iako je broj ljudi u mandatu smanjio za samo 30 ne priznaje da ne provodi reforme. Priznao je i da planira više koristiti vanjsku produkciju, jer kad proizvodi sama javna televizija 3 puta je skuplja od konkurencije, a mogu si dozvoliti, kaže Radman, da budu 1,5 puta skuplji. HTV je u pet godina krize potpuno izgubio marketinšku bitku s komercijalnim televizijama. Dok su tri vodeće televizijske kuće 2008. imale gotovo isti udjel u oglašavanju, danas HTV drži tek petinu oglasa, dok Nova TV ima 47 posto udjela u ukupnim televizijskim oglasima.
Lex Perković primjer je loše komunikacije
Bez politike i političara nije mogao proći ni ovaj Weekend media festival. Raspravljalo se o političkoj (ne)kulturi i načinu komunikacije. Ministar Ivan Vrdoljak priznao je da se nakon kritika političari povlače u sebe, ali isto tako drži neprihvatljivim da odluke kasne samo zbog toga što se osmišljava kako i kada ih komunicirati te drži da se nema razloga bojati medija ako se dobro radi. Lex Perković primjer je loše komunikacije pa i lošeg rada, složile su se stručnjakinje Marijana Grbeša i Aleksandra Kolarić koja je poručila premijeru da povuče zakon i prizna svoju pogrešku.
Veliki interes izazvao je panel o ujedinjavanju tvrtki i zajedničkom poslovanju na tržištu kapitala i u industrijama poput prehrambene u regiji. Miodrag Kostić, kralj šećera i velike tvrtke MK Grupe izračunao je da treba stvoriti kompaniju s godišnjim prihodima od 4 do 6 milijardi eura te 500 milijuna eura EBITDA kako bi se postalo globalni igrač. Međutim to je izrazito teško ako nema pomoći od sustava.
- Mi na ovim prostorima zaboravljamo da je Tito umro 1980. Ja želim trčati ali vaš i moj ministar financija moraju shvatiti da ne mogu biti brz ako mi zavežu jednu nogu, stave ruku iza leđa i usput me tuku po leđima - slikovit je bio Kostić pa istaknuo da administracija mora shvatiti da o poduzetnicima ovise mirovinski sustav, zdravstvo i zapošljavanje te proračuni država. Kostić bi se rado udružio sa svjetskim igračem, ali kaže da mora izabrati lokalnu djevojku, a to mu je Podravka. Međutim, Podravka kaže njezin čelnik Zvonimir Mršić neće biti poželjna udavača već uspješna gazdarica koja će sama osvajati treća tržišta pa u Rusiji i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza traži metu za preuzimanje.
