Na listi gradova s najskupljim nekretninama prvih 80 pozicija drže mjesta na Jadranu. Zagreb je na toj ljestvici tek 90. Veza iznajmljivanja turistima i rasta cijena stambenih kvadrata više je nego očigledna, a, k tome, čak je deset posto hrvatskog stambenog fonda u turističkoj funkciji.
Dobar, loš, zao?
– Dolazak svakog turiste povećava cijenu kvadrata za lipu, što znači da jedinica lokalne samouprave sa sto tisuća turista u prosjeku ima tisuću kuna skuplji kvadrat stana. U mjestima gdje privatni smještaj u ukupnim kapacitetima poraste 10 posto, cijena stambenog kvadrata raste 168 kuna. Gdje se, pak, privatni smještaj udvostruči, cijena kvadrata poraste za 1600 kuna – predstavila je ravnateljica Ekonomskog instituta, Maruška Vizek, dio istraživanja koje tek treba biti prezentirano u raspravi “Privatni smještaj: Dobar, loš, zao?”.
Kao prve žrtve bujanja “zimmer freia” i takvog razvoja događaja padaju stanovnici mjesta s najskupljim kvadratima, koji se sami ne bave turizmom i uz takve cijene nemaju šanse riješiti stambeno pitanje. Upitna je i korist za državu budući, kako se čulo tijekom jučerašnjih razgovora o turizmu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, država od paušalnog poreza iznajmljivačima godišnje inkasira 150 milijuna kuna.
Istovremeno se, pak, samo preko dva velika buking portala u obiteljskom smještaju izvrti prihod od dvije milijarde kuna. Pritom, obiteljski je smještaj davno izišao iz obiteljskih okvira i umnogome se, s brojnim vlasnicima apartmana i kuća za odmor koji žive daleko od svojih nekretnina i gosta niti ne vide, pretvorio u rentijerstvo.
Drukčiji režim oporezivanja
– Nužno je definirati što je istinski obiteljski smještaj i sve što ne spada u tu kategoriju oporezivati u drukčijem režimu – ističe Vjekoslav Bratić, ravnatelj Instituta za javne financije.
Prebacivanje odluke o visini paušalnog poreza iznajmljivačima na općine i gradove nije dalo efekta. Rijetki su ga povećali, a čak 90% ih je u 2019. zadržalo iznos od 300 kn po krevetu.
– Upravo jedinice lokalne samouprave moraju reći “dosta” apartmanskoj gradnji, a znam za primjer gdje su to i uspjeli – kaže Sanja Šaban, pomoćnica ministra graditeljstva (neslužbeno doznajemo da je riječ o Bolu, op.a.).
I ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić smatra da se nekontrolirano širenje privatnog smještaja mora zaustaviti, ali i da on u izvornom obliku, sve dok nudi neposredni doživljaj i osobni kontakt s domaćinima, itekako čini prednost domaćeg turizma.
Članak je dokaz da smo samo djelomično izašli iz socijalizma. Kratkoročno iznjamljivanje apartmana nije golo rentanje nego radno intenzivan posao s povratom od 15-25 g koji generira visokodohodovni prateći biznis. Njima dobro, meni dobro iako direktno ne sudjelujem. Nisu konkurencijaja hotelima jer pokrivaju drugi segment tržišta. Nesporno ima urbanističke štete za koju je pretežito kriv korumpiran i neuređeni sustav. Ključno je pitanje kako urediti sustav i omogućiti peterostruki investicijski potencijal od sadašnjeg s time da arhitektura i infrastuktura budu besprjekorni. A onda neka cijene nekretnina idu u nebo.