“Ne možemo isključiti otvaranje novih vulkanskih usta na nižem dijelu planine od onih koja su se na Etni otvorila 24. prosinca”, izjavio je Eugenio Privitera, direktor nacionalne ustanove za geofiziku i vulkanologiju u Cataniji.
To je najveća briga vulkanologa koji prate djelovanje Etne, najvećeg stalno aktivnog vulkana u Europi čiju je novu erupciju slijedilo više od 1500 potresa, od kojih je onaj od 4,8 stupnjeva po Richteru bio najsnažniji i izazvao je rušenje više zgrada u mjestima na obroncima planine u čijoj utrobi kuha lava.
Skijališta na vulkanu
Novi krater otvoren je na 2900 metara nadmorske visine na jugoistočnom dijelu planine, koja ima 20-ak kratera, a četiri su gotovo stalno aktivna. Onaj središnji nazvan Pukotina nastao je 1945., prije njega je 1911. nastao krater na sjeveroistoku, pa 1968. onaj nazvan Nova usta, a 1971. na jugoistoku.
Posebno je snažna bila aktivnost 1971. kada se na visini od 3050 metara otvorio novi krater iz kojeg je izišlo 75 milijuna kubnih metara lave koja je uništila vulkanološki opservatorij i žičaru te se zaustavila na 1800 metara nadmorske visine. Etna je pod stalnim nadzorom vulkanologa.
“Etna je aktivni vulkan i samo radi svoj posao”, pokušava smanjiti napetost vulkanolog Salvo Caffo. Etna je, zajedno s Vezuvom, najkontroliraniji vulkan, privlačan za turiste, koji na Etnu dolaze gledati erupcije, ali i skijati. Planina Etna viša je od 3300 metara (visina joj varira zbog erupcija).
Na sjevernoj strani, na visini od 2600 metara, može se skijati, a na južnoj strani postoje žičare i skijaške staze. Skijaši tvrde da je poseban užitak kada skijajući se vidite dim ili vatru vulkana. Istina, neke su skijaške sezone propuštene zbog vulkana, a neke zato što je lava oštetila žičare. Planina Etna je 2013. uvrštena u popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a, a erupcije vulkana su i sve traženija turistička atrakcija, iako su sve češća upozorenja o opasnosti.
VIDEOKOMENTAR: Erupcija Etne pokrenula pitanje sigurnosti: Prijeti li Italiji vulkanska katastrofa?
“Disanje Etne prisluškuje 160 senzora i spremni smo na vrijeme intervenirati”, kaže vulkanolog zadužen za nadzor nad instrumentima Stefano Branca. Čini se da sadašnja erupcija slabi, ali iz kratera izlazi sumporni dioksid što znači da je vulkan vrlo nestabilan, tim više jer u utrobi planine još postoji snažna energija koja traži izlaz na površinu.
Etna je u stalnoj transformaciji, i to ne samo zbog otvaranja novih kratera ili različitih erupcija, već su i dinamike unutar vulkana u stalnoj mijeni, kaže vulkanolog Salvo Caffo.
Prvi zapisi o vulkanskoj aktivnosti Etne nalaze se kod starogrčkog povjesničara Tukidida (460.-395. pr. Kr.), zatim kod Diodora Sicilskog (90.-27. pr. Kr.) itd. Erupcija Etne vrlo često znači i zatvaranje zračne luke u Cataniji, a i na taj grad pada pepeo koji zacrni ulice i zgrade.
Nedavno objavljena istraživanja pokazuju da Etna klizi prema Jonskom moru brzinom od oko 2-3 cm godišnje. Zbog toga Talijani namjeravaju postaviti novu mrežu senzora kako bi nazirali što se događa pod morem. Također je otkriveno da se u posljednjih 60 tisuća godina eruptivni materijal po svojim sastojcima sve više približava onome vulkana u tzv. pojasu Pacifika, premda se Etnu smatralo različitim vulkanom od pacifičkih. To bi značilo da se izvor magme mijenja i da Etna sve više postaje eksplozivni vulkan, kakvi su, uostalom, oni sjevernije, na otoku Stromboliju.
Ne postoji veza Etne i Vezuva
Stotinjak kilometara od Etne, u Tirenskom moru, nalazi se otok Stromboli, arhipelaga Eolie, na kojem živi oko 500 ljudi uz stalno aktivni vulkan. Taj je vulkan visok 926 m, ali se proteže i u dubinu mora, odnosno između 1300 i 2400 m ispod površine mora.
Postoji li podzemna veza između dva vulkana? Možda, nije stopostotno utvrđeno, ali ovih dana nakon erupcije Etne zabilježen je intenzivniji “rad” vulkana na Stromboliju. To je eksplozivni vulkan i u prosjeku erumpira svakih sat vremena. No, postoji aktivni vulkan opasniji od spomenutih, ali “nevidljiv”.
Riječ o podmorskom vulkanu Marsili, nazvanom po Luigiju Ferdinandu Marsiliju koji ga je otkrio 1920. To je najveći i najaktivniji vulkan u Europi, dug oko 70 km, širok 30 km i visok 3000 metara, a nalazi se na 450 metara dubine u Tirenskom moru između obala Kampanije i Kalabrije na jugu Apeninskog poluotoka i Sicilije. Dakle upravo blizu Strombolija. Talijanski vulkanolozi kažu da se aktivnost tog podmorskog vulkana, koji je posebno praćen od 2005., pojačala od druge polovice 2017. Vuklan Marsili je sada posebno praćen jer bi njegova jača erupcija mogla izazvati cunami. Budući da je riječ o vrlo aktivnim vulkanima, moguće je da počnu izbacivati lavu istodobno. To se može dogoditi i sasvim slučajno, ali bi posljedice mogle biti velike.
“Ne postoji veza između eruptivnih aktivnosti vulkana Etne i vulkana Vezuva”, drži predsjednik Nacionalnog vijeća geologa Francesco Peduto, koji tvrdi da je vjerojatnija veza između Etne i vulkana na Stromboliju.
Prije nekoliko godina sam u helikopteru zajedno s vulkanolozima nadlijetao Vezuv, Pompeje i područje koje je taj vulkan prekrio užarenim pepelom 79. godine. Vezuv, planina nad Napuljem, vodi se kao aktivni vulkan, iz njega izlazi dim, ali je miran.
No, jedno je sigurno, a to je da će se vulkan Vezuv ponovno probuditi. Ne zna se kada, ali zna se da hoće, kažu vulkanolozi. Istraživanje sveučilišta u Napulju (u suradnji s onime u Nici) koje je 2001. objavljeno u časopisu “Science” pokazalo je da se na dubini od oko osam kilometara nalazi magma koja pokriva oko 400 četvornih kilometara.
Taj “eksploziv” nalazi se ispod središta Napuljskog zaljeva. Zbog toga se može očekivati novo buđenje vulkana. Vezuv je, dakako, pod stalnom prismotrom, postoji plan evakuacije stanovništva, a održavaju se i vježbe evakuacije u očekivanju eksplozije vulkana.
VIDEO Da se smrzneš: Snimila nevjerojatan prizor u spavaćoj sobi
to nije sve.bit ce i pdv