Za razgovor s direktorom Hrvatske turističke zajednice Kristjanom Staničićem usred ljeta i ne treba poseban povod, ali ovaj put i to postoji. Operacionalizacija Zakona o turizmu, s tri pravilnika koja su otprije neki dan na e-savjetovanju, ulazi u završnicu i donosi puno posla za zaposlene u turističkim zajednicama. Zato, za početak, dok se čekaju službene brojke o tome kako je protekao srpanj, pitanje koje muči dobar dio javnosti koji prati zbivanja u našem turizmu.
Jesu li turističke zajednice kapacitirane za zahtjevne zadaće koje su pred njima?
– Alternative nema, hrvatski se turizam nalazi na određenoj prekretnici, a osobno vjerujem da će sustav turističkih zajednica biti na visini zadatka. Uvjeren sam da će kolege iz sustava, kao i svaki put do sada, dati svoj obol i doprinos, kako u provedbi zakona kroz izradu potrebnih planova upravljanja destinacijom tako i u stvaranju okvira koji znače bolje sutra za naš turizam.
Koliko je ljudi zaposleno u tristotinjak turističkih zajednica i hoće li to biti dovoljno s obzirom na veći obujam poslova?
Teško je govoriti o konkretnoj brojci s obzirom na to da imamo nešto manje od 300 turističkih zajednica od kojih svaka djeluje kao zasebna cjelina, odvojeno od Hrvatske turističke zajednice. No, procjene govore da je u sustavu zaposleno između 700 i 800 djelatnika.
POVEZANI ČLANCI:
Mnogi se u turističkim zajednicama pribojavaju novih zadataka poput, recimo, izračuna prihvatnih kapaciteta za što treba i puno usko specijaliziranih znanja i matematike, može li to proći bez angažmana vanjskih konzultanata?
Jedna od temeljnih i zakonom propisanih zadaća turističkih zajednica podrazumijeva upravljanje turizmom na njihovim područjima. Ideja je da se svakoj općini, gradu, odnosno županiji osiguraju okviri djelovanja putem kojih će, u turističkom smislu, moći profilirati svoje destinacije. Prirodno je da svaka promjena sa sobom donosi i određene bojazni, možemo reći i strah od nepoznatog. No, kao što sam rekao, alternative nemamo, možemo vidjeti na primjeru mnogih i nama konkurentnih destinacija što se događa kada dođe do overturizma, a mi imamo priliku izbjeći. Pritom, svi podaci i cijela metodologija izrade analize prihvatnih kapaciteta, ali i planova upravljanja destinacijom bit će vrlo jasno i jednostavno propisana, tako da će biti moguće kroz korištenje javno dostupnih podataka kvalitetno pripremiti potrebne dokumente. I, ne manje važno, kolege u sustavu neće biti same u ovome, i Ministarstvo turizma i sporta i Hrvatska turistička zajednica će uvijek biti na raspolaganju za pomoć i podršku. Svima nam je u interesu da smjer kojim krenemo bude dugoročan i održiv za hrvatski turizam.
Mogu se očekivati i dodatni troškovi u sustavu TZ-a, jesu li možda rađene neke projekcije oko toga?
Nisu rađene konkretne projekcije, ali podsjećam da je zakonskim izmjenama iz 2020. definirana i drugačija raspodjela prihoda po osnovi turističke pristojbe, a koja ide u korist turističkih zajednica, posebice onih na regionalnim razinama. Isto tako, prilikom izrade nacrta pravilnika, uzeti su u obzir ljudski, financijski i stručni kapaciteti turističkih zajednica. Uvažavajući i činjenicu da ne raspolažu sve turističke zajednice jednakim kapacitetima, pravilnici su pripremljeni tako da turističke zajednice, posebice one koje su razvrstane u indeks III. I IV, prema ITR-u, mogu izvršiti svoje zakonske obveze bez potrebe za angažmanom vanjskim stručnjaka. Podsjećam i da su na čelu turističkih zajednica direktori, dok su u svojstvu predsjednika turističkih zajednica načelnici općina, gradonačelnici i župani pa sam siguran da financijski aspekti ne bi trebali dovoditi u pitanje provedbu zakona i pratećih akata.
VIDEO Novi prosvjed zbog napada na ugostitelje u Hvaru
Hoće li zbog Zakona o turizmu biti novih obaveza i za Hrvatsku turističku zajednicu?
Proces reorganizacije radnih mjesta u Hrvatskoj turističkoj zajednici je pri samome kraju, no ona nije potaknuta novim zakonom, nego novim Strateškim marketinškim i operativnim planom hrvatskog turizma, koji je pred nas stavio nove zadatke i ciljeve, odnosno procese kojima ćemo nastojati postignuti zacrtano, što uključuje i potrebu za kontinuiranim osiguravanjem svih nužnih resursa za njihovu provedbu. Samim Zakonom o turizmu predviđeno je da Hrvatska turistička zajednica koordinira marketinške aktivnosti svih turističkih zajednica, a zbog unapređenja učinkovitosti upravljanja destinacijom uspostavlja se nacionalna i regionalna koordinacija predsjednika TZ-a, u kojoj će Hrvatska turistička zajednica imati aktivnu ulogu.
Održiviji turizam, kakvom se teži i spomenutim Zakonom, kao da se događa i sam od sebe. Špica je, a, dojam je da na Jadranu nema nesnosnih gužvi, što kažu brojke za srpanj?
Ne bih rekao da se održivost u hrvatskom turizmu događa sama od sebe. Puno je aktivnosti i inicijativa pokrenuto s nacionalne razine. Donošenjem strateških dokumenata i Zakona o turizmu stvorene su osnovne pretpostavke za budući razvoj u smjeru održivosti i kvalitete, a onda se na to nadovezuje sve ono što će biti potrebno realizirati regionalno i lokalno. Dakle, cijeli kontekst budućeg razvoja turizma dobro je planiran, a o nama ovisi njegova uspješnost. Vezano za srpanj, možemo reći da je na razini lanjskog srpnja, no službene ćemo podatke imati iza 5. kolovoza, kada u sustav eVisitor sjednu svi naknadni unosi kojih je u ovoj špici sezone jako puno, što je i logično ako znamo da u Hrvatskoj tijekom srpnja i kolovoza svakodnevno boravi više od milijun gostiju. Moram prokomentirati i teze o slabijoj sezoni. Dojma smo kako se to najčešće potencira kada dio smještajnih objekata ostvaruje slabiju popunjenost. Međutim, takav pristup nije posve točan i javnost mora znati da nam turizam na godišnjoj razini raste po određenoj stopi, koja je naravno pozitivna. No usporedno s time, i to svake godine, bilježimo još veću stopu rasta novih kapaciteta, posebice u obiteljskom smještaju. Samo u ovoj godini u tom segmentu u odnosu na lani imamo više od 22 tisuća novih kreveta u komercijalnom dijelu, ali i 27 tisuća novih u nekomercijalnom smještaju. To je dugoročno apsolutno neodrživo.
POVEZANI ČLANCI:
Što prognozirate do kraja 2024.?
U kolovozu očekujemo gotovo maksimalno popunjene kapacitete, a za posezonu su najave vrlo dobre, a to je ono što nas najviše zanima, rast prometa u pred i posezoni. U skladu s time, do kraja godine očekujemo rast turističkog prometa od 2 do 5 posto, a kada su u pitanju prihodi i po nešto većoj stopi. No, idemo dan po dan.
Navršava se godinu i pol otkako je raspisan natječaj za izbor krovnog komunikacijskog koncepta, hoćemo li uskoro doznati novi slogan i vizualni identitet hrvatskog turizma?
Dobili smo određena rješenja i prijedloge, koji su testirani na inozemnim tržištima. U sljedećem razdoblju očekuje se i sjednica stručnog povjerenstva koje će uputiti prijedloge Turističkom vijeću na odlučivanje. Nećemo brzati s ovom odlukom, želimo dugoročno rješenje koje će na najbolji način komunicirati brend hrvatskog turizma.
HTZ-a je podstanar još negdje od kraja 2022., ide li renovacija na Iblerovu trgu po planu i kad se vraćate na staru adresu?
Riječ je o velikom i zahtjevnom projektu, prvom značajnom preuređenju prostora u proteklih skoro 25 godina te imamo definirane jasne rokove. Odabrani izvođači rade punom parom i vrlo sam zadovoljan kako radovi teku te vjerujem kako ćemo se tijekom prosinca ove godine vratiti u svoje prostore na Iblerovu trgu.
GALERIJA Ruši se dio povijesti: Legendarno odmaralište pretvara se u hrpu građevinske šute
