Turizam je s klimatskim promjenama povezan dvojako, s jedne strane emisijom stakleničkih plinova pridonosi globalnom zatopljenju, a s druge snažno ovisi baš o stabilnim vremenskim prilikama. U kojoj su mjeri i kako brzo klimatske promjene prijetnja za hrvatski turizam, što treba poduzeti i koliko je turistička branša svjesna tog velikog izazova, razgovaramo s dr. sc. Izidorom Marković Vukadin, profesoricom geografije i inženjerkom geologije, znanstvenom suradnicom na Institutu za turizam. Naša je sugovornica kao stručnjakinja za održivi turizam sudjelovala, među ostalim, u nizu europskih projekata koji se tiču te teme, a i njezin je istraživački rad usmjeren upravo na održivi razvoj i upravljanje turizmom, utjecaje turizma na zaštićena područja, mjerenje pokazatelja održivosti turizma itd. Trenutačno vodi tri projekta povezana s odnosom klimatskih promjena i turizma.
– Klimatske promjene predstavljaju ozbiljan sigurnosni rizik globalno, pa tako i za Hrvatsku i naš sezonalni turizam, koji je usko povezan s klimatskim uvjetima. Turizam pridonosi emisijama stakleničkih plinova kroz promet, smještaj i druge aktivnosti turista, što je u suprotnosti s globalnim naporima za smanjenje emisija. Istovremeno, turizam trpi od toplinskih valova, suša, rizika od požara i promjene u obrascima padalina.
Sve to utječe na duljinu i kvalitetu turističke sezone, ali i na percepciju destinacije kao ugodne za boravak. Već sada vidimo promjene u turističkim obrascima – sve veći interes za sjevernije destinacije tijekom ljeta, poput Skandinavije ili Baltika, u kojima su temperature ugodnije. Hrvatska mora biti spremna na prilagodbu, razvijati turizam izvan tradicionalne ljetne sezone kako bi ublažila učinke sve toplijih ljeta, ali i ulagati u infrastrukturu koja će uspjeti pomoći prilagodbi ekstremima s kojima se moramo suočiti.
POVEZANI ČLANCI:
Naša je zemlja prepoznata kao tzv. sunce – more destinacija, a ljeta su sve vrelija. Što će se sa sezonom događati u nadolazećim godinama?
Hrvatska, kao i ostatak Mediterana, suočit će se sa sve više toplinskih valova, dugotrajnih suša i obilnih oborina, što će smanjiti atraktivnost ljeta pa se očekuje pomicanje turističke potražnje na proljetne i jesenske mjesece. To bi moglo ravnomjernije raspodijeliti posjetitelje tijekom godine, smanjiti pritisak na infrastrukturu i prirodne resurse u vrhuncu ljeta, što i jest dugoročni cilj našeg turizma. Sve su mediteranske destinacije podjednako izložene, a ključnu će razliku činiti spremnost pojedinih zemalja da provedu strategije prilagodbe. Bez prilagodbe, opasnosti će postati izraženije, a turistički sektor sve ranjiviji.
Turistički sektor paralelno će morati iznjedriti neke sasvim nove sadržaje...
Apsolutno, morat će diversificirati ponudu. Kreativni i kulturni turizam, didaktičke radionice i pokazni vrtovi na OPG-ima, avanturistički turizam ili kulturne ture mogu smanjiti pritisak na obalna područja i pridonijeti jačanju lokalne ekonomije. Nadalje, zatvoreni trgovački centri i šoping-iskustva sa zabavnim parkovima, restoranima i kulturnim događanjima idealni su za vruće ljetne dane, baš kao i wellness i zdravstvene usluge u turizmu.
Jesu li turistički čelnici svjesni klimatskih izazova?
Svijest o klimatskim promjenama u hrvatskom turizmu raste, što se vidi i kroz pokazatelje održivosti definirane Zakonom o turizmu, ali i kroz strateške dokumente. No moramo biti svjesni, do sada je prioritet bio saniranje šteta od pandemije, a sada se sve više govori o klimatskoj otpornosti i prilagodbi, posebno na nacionalnoj razini. Vrijeme je da to postane aktivna tema i na razini općina i gradova. Privatni sektor već je počeo s implementacijom mjera, prije svega povećanjem energetske učinkovitosti i racionalnim raspolaganjem resursa. Na Institutu smo u posljednje dvije godine počeli aktivnije sagledavati temu kroz nekoliko znanstvenih projekata. Ali, time smo se bavili i prije dvadesetak godina u sklopu projekta Svjetske banke usmjerenog na zaštitu i unapređenje obalnih šuma, posebice u obliku smanjenja požara povezanih s turizmom, što je jedan od temeljnih klimatskih rizika za naše priobalje.
U posljednjih 20 godina zemlje EU imale su zbog ekstremnih vremenskih prilika 500 milijardi dolara štete i 150.000 izgubljenih života, ali štete zbog tzv. nečinjenja ubuduće mogu biti samo veće?
Da, štete koje klimatske promjene već sada uzrokuju – poput poplava, oluja i požara – ogroman su financijski teret. Ako se ne poduzmu konkretne mjere, dugoročni troškovi za gospodarstvo i društvo bit će daleko veći. Štoviše, troškovi nečinjenja bit će znatno veći od troškova prilagodbe. S druge strane, ulaganja u održive prakse i zelenu infrastrukturu donose višestruke koristi: očuvanje okoliša, privlačenje ekološki osviještenih turista i dugoročnu ekonomsku stabilnost.
Za hvatanje ukoštac s temom klimatskih promjena posla ima za sve, od nacionalne do lokalnih vlasti i samih turističkih kompanija, a uz skupa postoje i relativno jednostavna rješenja?
Svakako, rješavanje klimatskih izazova u turizmu zahtijeva sustavni pristup, ali i inovativna, brza i pristupačna rješenja koja mogu odmah donijeti pozitivne promjene. Kombinacija infrastrukturnih ulaganja i mekih mjera, poput edukacije i planiranja, omogućuje djelovanje na kratki i dugi rok. Među najočitijima su sadnja drveća otpornog na oluje duž ulica i javnih prostora za osiguranje hlada i smanjenje toplinskih otoka.
POVEZANI ČLANCI:
Iako drveću treba vremena da naraste, dugoročno poboljšava klimu i kvalitetu života. Dobar primjer je i postavljanje nadstrešnica od rastezljivih membrana na javnim površinama i šetnicama za zaštitu od sunca. Svakako pomaže i unapređenje javnog prometa te poticanje biciklističkog i pješačkog prometa. Postoje i brojna kreativna rješenja za energetsku učinkovitost, poput zasjenjivanja parkirališta solarnim panelima, što istovremeno smanjuje temperaturu vozila i proizvodi energiju, a bilo je prepoznato još u socijalizmu kao pametno rješenje. No kao najvažniju jeftinu mjeru s dugoročnim učincima istaknula bih edukaciju svih, od lokalnih vlasti i turističkih kompanija do lokalnog stanovništva i posjetitelja, s time da je nužno da počne već u vrtiću.
Što je klimatski otporna destinacija?
Destinacija koja se uspješno prilagodila promjenama okoliša i klimatskim rizicima, osiguravajući dugoročnu održivost, sigurnost i atraktivnost za lokalne zajednice i posjetitelje. To znači da ima prilagođene urbanističke planove i infrastrukturne mjere koje smanjuju rizike od toplinskih valova, poplava ili oluja. Visoka kvaliteta održavanja javnih površina još je jedan od faktora, jer redovito održavanje i obnova zelenila smanjuju rizike od pada drveća za nevremena. Nadalje, uz raznolikost turističke ponude i višesezonske turističke proizvode, poželjno je da ima i visoku kvalitetu javne infrastrukture, što uključuje stabilnu opskrbu vodom, energetsku neovisnost kroz obnovljive izvore energije i sustave za odvodnju oborinskih voda koji štite od suša i poplava.
Što "mali čovjek" može napraviti?
Svatko može pridonijeti. Turisti odabirom održivih smještajnih kapaciteta, korištenjem javnog prijevoza, smanjenjem potrošnje vode i energije, kao, uostalom, i svaki član lokalne zajednice. Također, pomažemo i sadnjom biljaka koje trebaju manje vode, ali, recimo, i izgradnjom s mjerom koja neće uništiti jaruge čija je funkcija u odvodnji poplavnih voda prepoznata stoljećima.
Možete li neku zemlju istaknuti kao pozitivan primjer?
Postoje brojni primjeri, a jedan od najboljih je Švedska, koja integrira održive prakse u cjelovitu turističku ponudu – od ekoloških smještaja do promocije vlakova umjesto aviona. Na Mediteranu, Slovenija je predvodnik u održivom turizmu zahvaljujući naglasku na očuvanju prirode i razvoju ekodestinacija te edukacije cijele zajednice o održivim praksama.
>> FOTOGALERIJA Pitali smo umjetnu inteligenciju koji bi narodi mogli nestati u sljedećih 100 godina, odgovor bi vas mogao zabrinuti
