Turskoj je strateški cilj pridružiti se Europskoj uniji kao punopravna članica na dobrobit obiju strana, a migrantska kriza najbolje je pokazala da trebamo jedni druge ne samo zbog gospodarskog boljitka već i zbog stabilnosti i sigurnosti, izjavio je danas turski veleposlanik u Hrvatskoj Ahmet Tuta.
– Postati članica EU, to je za nas strateški odabir. Ova migrantska kriza pokazala je da obje strane trebaju jedna drugu i ako Turska ostane sama, to zasigurno neće pridonijeti sigurnosti Europe – rekao je Tuta, ističući da za svoju zemlju umjesto privilegiranog partnerstva očekuje punopravno članstvo u Uniji.
Europa ne smije zanemariti stratešku važnost odnosa s Turskom
Veleposlanik Tuta je zajedno s hrvatskim eurozastupnicima Andrejom Plenkovićem i Davorom Škrlecom te Davorom Bobanom s Fakulteta političkih znanosti i Jankom Bebićem s Instituta za razvoj i međunarodne odnose sudjelovao na tribini ''Odnosi EU i Turske: novi kontekst" u organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj.
Prema veleposlanikovim riječima, Europa ne smije zanemariti stratešku važnost odnosa s Turskom, rekao je i podsjetio na nedavna dramatična događanja, od Iraka, Sirije, Irana, Ukrajine, Rusije i Grčke.
– A mi smo usred svega toga – rekao je Tuta i dodao da spomenute globalne i regionalne prijetnje traže da Turska i EU zajednički djeluju. Naglasio je da građanski ratovi i sukobi u regiji svjedoče da je Turska ključ europske političke i gospodarske stabilnosti, ali i da je članstvo u EU važno za stabilnost Turske.
S tim u vezi, tursko ministarstvo za europske poslove u dokumentu "Nova strategija Turske prema Europskoj uniji" navodi da "vjeruje da će Europska unija prigrliti viziju koja odgovara njezinoj globalnoj snazi te nastaviti promicati pregovore o proširenju".
Turska je "prevelik zalogaj"za EU
Andrej Plenković podsjetio je na dug, pola stoljeća dug put Turske prema EU koji je počet potpisivanjem Sporazuma iz Ankare 1963. godine, podnošenjem zahtjeva za članstvo 1987., dobivanjem statusa kandidata 1990. i otvaranjem pregovora 2005., iste godine kada i Hrvatska, slikovito ga opisavši kao "dogovorene zaruke koje traju jako, jako dugo", ali da će, kada bude završen, "biti poseban".
Plenković je pozdravio akcijski plan Europske unije i Turske zaključen krajem studenoga na summitu u Bruxellesu koji je zatim urodio okretanjem nove stranice u pregovaračkom procesu koji je bio u "stanju mirovanja" deset godina, a prvi rezultat stigao je u vidu otvaranja poglavlja o ekonomskoj i monetarnoj politici.
Plenković, međutim, ne smatra da je Bruxelles pregovarački proces oživio "iz nužde", kako bi EU privolio Tursku na pojačanu suradnju glede kontroliranog priljeva migranata. – To je prijeko potrebna suradnja s partnerskom zemljom – rekao je složivši se, međutim, da "Tursku njezina pozicija čini ključnom". Što se pregovaračkog procesa tiče, smatra da će od presudne važnosti biti poglavlja 23 i 24, pravosuđe i temeljna prava te pravda, sloboda i sigurnost.
Zastupnik u Europskom parlamentu Škrlec rekao je da je Turska već sada dosta povezana s Unijom, ali je interes za dinamiku pregovaranja narastao s migrantskom krizom.
– Ta veza postoji, ali se proces pokrenuo tek kad nas je zadesila nevolja (...) prekasno je došla reakcija Bruxellesa prema izbjegličkoj krizi i EU je kasno uključio Tursku – kaže Škrlec.
Bekić smatra da je pristupanje Turske "prevelik zalogaj za EU", objašnjavajući da se tu ne radi samo o pristupnom procesu već i kulturološkim i svjetonazorskim pitanjima. Podsjeća da bi Turska sa 78 milijuna stanovnika, većinom muslimana, imala nakon Njemačke najviše zastupnika u Europskom parlamentu, više od Francuske ili Velike Britanije. Mogućim članstvom Turske čije bi granice bile i granice Unije, dodaje Bekić, EU bi ušla jako duboko u prostor Bliskog istoka.
– To je prevelik zalogaj za EU – ocijenio je Bekić.
Veleposlanik Tuta je dodao da, što se tiče kulturnih i svjetonazorskih pitanja, "Turska želi biti dio sekularne Europe" u kojoj žive i kršćani, Židovi i muslimani.
Profesor s Fakulteta političkih znanosti Davor Boban osvrnuo se na krizu između Turske i Rusije i zaključio da nakon širenja utjecaja na nekadašnji prostor SSSR-a, Moskva sadašnjim angažmanom u Siriji "pomiče svoj vojni i politički utjecaj na jugu". Podsjetivši na čvrsto savezništvo Moskve sa sirijskim predsjednikom Basharom al- Assadom, Boban ističe da "Rusiju sada zanima stabilno susjedstvo, bez obzira na to koji režimi bili nas vlasti" te da trenutačno svjedočimo vrhuncu krize između Rusije i Turske koja rješenje rata u Siriji vidi prvenstveno u odlasku Asada s vlasti.
Otpori prema članstvu Turske: islam, Cipar
Sudionici tribine suglasili su se da je sudbina pregovora Turske s EU i dalje vrlo neizvjesna i nepredvidljiva i pripisuju najnoviji pomak u pregovorima migrantskoj krizi koja je zapljusnula Europu, a zbog čega je u pitanje došao i schengenski prostor, jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama.
Turski premijer Ahmet Davutoglu izjavio je nakon summita EU-Turska 29. studenoga da se radi o povijesnom danu za turske pristupne pregovore, koji u proteklih deset godina nisu puno napredovali.
EU i Turska, ocijenio je tada Davutoglu, dijele sudbinu i globalne izazove kako u pogledu gospodarske krize tako i u pogledu geopolitike, uključujući i pitanje migracija.
Turska je najstarija kandidatkinja za članstvo u EU. U proteklih 10 godina otvorila je pregovore u 13 pregovaračkih poglavlja, a zatvorila samo u jednom – Znanosti i istraživanje.
Iako pregovori o članstvu traju, dobar dio članica EU, među njima i najveća Njemačka, protivi se turskom članstvu i umjesto članstva nude privilegirano partnerstvo. Jedan od većih problema u odnosima Turske i EU je Cipar, čiji je sjeverni dio pod kontrolom ciparskih Turaka i njihovu samoproglašenu državu ne priznaje nitko osim Ankare. U EU su ranije često kritizirali autoritarne tendencije vladavine turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ali je u posljednje vrijeme uočljivo izbjegavanje kritičnih tonova prema Turskoj.
>> Erdogan mora dati slobodu novinama i pravosuđu
>> Putin: Turska je srušila ruski zrakoplov kako bi se dodvorila SAD-u
Turci bi poturcili evropu