Industrijski pogoni morat će od 1. lipnja plaćati naknade za emisije štetnih plinova u okoliš. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odredio je uredbama iznos naknada za ispuštanje sumpornoga dioksida (S02) i dušikova dioksida (NO2) u iznosu od 192 kune po toni. Naplaćivanje naknade za ugljični dioksid (CO2) odgođeno je za rujan ili kraj ove godine, a predviđeno je da naknada za ispuštanje jedne tone te vrste štetnog plina iznosi 1,3 eura.
HEP će stoga zbog 23.000 tona ispuštenog SO2 Fondu morati platiti otprilike 4,4 milijuna kuna, a za 9600 tona NO2 oko 1,8 milijuna kuna. No, puno važniji prihodi bit će od naknada za CO2. Primjerice, HEP kao najveći onečišćivač zraka ispusti čak četiri milijuna tona CO2 i za to će plaćati nešto više od 50 milijuna kuna. Upravo zbog tih velikih količina CO2 i velikih iznosa naknada, u Fondu su pristali na odgodu te naknade kako se gospodarstvo ne bi previše opteretilo.
Ina i HEP najpogođeniji
No, iz gospodarstva ipak stižu glasovi nezadovoljstva jer strahuju da će ih naknade previše opteretiti, pogotovo velike sustave poput HEP-a i Ine. Ina bi za naknade za SO2 i NO2 morala platiti oko četiri milijuna kuna, a od sljedeće godine 5,5 milijuna kuna. Za CO2 hrvatska bi naftna industrija, prema prijedlogu uredbe, morala platiti 23 milijuna kuna godišnje.
U Ini kažu da su svi predstavnici gospodarstva i njihovih udruga, poput HGK-a i HUP-a, protiv uvođenja naknada. Smatraju da je potrebno izmijeniti i dopuniti Zakon o Fondu kako bi se prikupljena sredstva od naknada vratila gospodarstvu za financiranje projekata za smanjenje onečišćenja. Usto u gospodarskoj zajednici upozoravaju na to da u drugim europskim zemljama, poput Velike Britanije, Danske i Slovenije, koje imaju i do 80 posto veće emisije SO2 i NO2, ne postoji obveza plaćanja naknade za tu vrstu plinova. No, industrijski onečišćivači ipak su htjeli prebaciti plaćanje na druge, odnosno na građane Hrvatske, s prijedlogom da se naknade naplaćuju s pomoću cijene goriva.
Ravnatelj Fonda Vinko Mladineo kaže da naplata s pomoću cijene goriva nije dobro rješenje jer je gorivo već opterećeno trošarinama i naknadama za gradnju autocesta.
Saniranje odlagališta
- Prihvatili smo gotovo sve primjedbe gospodarstvenika, i na visinu naknada i na datum njihove primjene. Usto smo povećali i broj poticajnih korektivnih faktora za one koji će smanjiti svoje emisije, odnosno novac od naknada dobit će oni koji su ih platili, i to kao pomoć za projekte redukcije štetnih plinova - objašnjava Mladineo.
Dodaje da Fond ove godine novcem od prikupljenih naknada planira sanirati 30 odlagališta otpada. U to će biti uloženo oko 150 milijuna kuna.
JOSIP BOHUTINSKI
