Privatnici u zdravstvu od ponedjeljka se vraćaju normalnom funkcioniranju, dok javni zdravstveni sustav od istog tog 4. svibnja postupno popušta mjere uvedene zbog epidemije novog koronavirusa. Svi zaposlenici u zdravstvu morat će nositi maske, mjerit će im se temperatura i po dolasku na posao uzimati kratka anamneza jesu li negdje putovali i imaju li kakve druge simptome osim temperature. Liječnici starije životne dobi ne bi smjeli raditi, dok će svi pacijenti kojima su pregledi, pretrage i zahvati otkazani zbog epidemije dobiti obavijest o novom terminu.
Pacijentima je nošenje maske preporuka, ali ne i obveza, no čekaonice ne smiju biti pune te se pacijente treba naručivati. To su samo neke od mjera koje ostaju u zdravstvu i od ponedjeljka, kada se u funkcioniranje vraća i dio KB Dubrava, bolnice koja je evakuirana sredinom ožujka zbog epidemije COVID 19. Način je to na koji se priprema zdravstvo za restart, o čemu su govorili sudionici online panel-diskusije Večernjeg lista na temu "Suživot zdravstva s COVID-19".
– Riječ je o novoj bolesti i mi ne znamo kako će se virus dalje ponašati. Ne znamo čeka li nas neki drugi val, treći val. Ne znamo što nas čeka u budućnosti. Izvjesno je da život mora ići dalje. Odlučili smo ići postupno, fazno u reaktivaciju određenih aktivnosti i zdravstvo je došlo u tom smislu na red. Ne možemo sve kapacitete vratiti u puni pogon jer moramo biti oprezni i preporuka o potrebi očuvanja dijela bolničkih kreveta za izolacije ostat će i nadalje. Imali smo i potres koji je dodatno poremetio neke zgrade, što samo naglašava potrebu promišljanja o novim infrastrukturnim ulaganjima. Osim prostornih rješenja, moramo sagledati situaciju i kadrovski. Imamo određene rizične skupine, naše starije liječnike koji prema preporukama epidemiološke struke neće biti u mogućnosti raditi, a isto tako škole se otvaraju 11. svibnja tako da oni zdravstveni djelatnici koji imaju malodobnu djecu neće moći taj tjedan raditi u punom opsegu – rekao je ministar zdravstva prof. dr. sc. Vili Beroš.
Kako će se organizirati i koji su prioriteti, na papir stavljaju sve zdravstvene ustanove te se istodobno “češljaju” liste čekanja. Pacijenti kojima su odgođeni postupci u bolnicama bit će obaviješteni telefonski ili preko SMS poruke o novom terminu, a prioritet će u tome imati hitniji slučajevi. I od ponedjeljka u bolnicama vrijede mjere držanja fizičkog razmaka i dezinfekcije prostora.
– Sigurno je nedopustivo da imamo pune čekaonice jer ćemo tako napraviti žarište epidemije. Ljude treba naručivati, a kad vrijeme dopušta, neka čekaju vani, a ne u čekaonicama. Svaka bolnica treba imati trijažu i za pacijente i za zaposlenike te je moja preporuka da zadržimo kohortiranje gdjegod se to može. Svi ćemo se morati prilagoditi tom novom normalnom i suživotu s koronavirusom – rekao je doc. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.
Bolnica u zagrebačkoj Dubravi od ponedjeljka će reaktivirati polikliniku za konzervativne struke, radit će CT i magnetska te biokemijski laboratorij. Tjedan kasnije s radom bi trebale početi dnevne bolnice, jednodnevna kirurgija, ali ne odmah u punom opsegu, poručio je ministar Beroš rekavši kako je plan da se u prvom tjednu poveća opseg rada u bolnicama za 25 do 30 posto.
Funkcioniranje telefonima, e-mailovima, razgovorom s pacijentima kao dosad u epidemiji je iscrpljeno, poručio je prof. dr. sc. Branimir Anić s KBC-a Zagreb. Kako je rekao ovaj predsjednik Hrvatskog reumatološkog društva, neovisno o popuštanju mjera kontrole mora se omogućiti pristup bolesnicima.
– Telemedicina je vrhunska, ali nema ničeg što je zamjena za fizički pregled i tu ćemo se na polju reumatologije suočiti s velikim problemima. Teške su to bolesti, utječu na invalidnost, imamo terapiju koja je načelno dostupna, no moraju biti dostupni i liječnici. Mi smo na Rebru u ovom trenutku ispod deset posto što se tiče polikliničkog dijela. Ako je plan 25 do 30 posto u prvom tjednu, to je realno – rekao je prof. Anić.
Općenito su dosad kroz epidemiju radili s 40 do 50 posto kapaciteta, a svi odgođeni pregledi i zahvati nisu nestali, upozorio je dr. Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) rekavši da se mora početi govoriti i tome tko će sve to zdravstvo financirati. Kako je rekao, uz trošak epidemije u smislu testiranja, troškove prekovremenog rada, tu je i pad zdravstvenih doprinosa, uplata HZZO-u. Prema riječima ministra Beroša, u financijskom smislu crta troška epidemije još nije podvučena, ali s obzirom na to da hladni pogon bolnica nije radio, taj trošak nije napravljen s druge strane.
Uza sve opisane mjere “novo zdravstvo” od ponedjeljka počinje s radom, sustav mora biti dostupniji i uz COVID-19, a ljudi sami ne smiju zbog straha od virusa zanemariti svoje zdravlje, poruka je ove online panel-diskusije.
– Neki su sami odustali od kontrolnih pretraga i pregleda, ali su i pozivani, ako nemaju ozbiljnijih poteškoća, da ne dolaze na preglede. Dolazili su samo oni koji su trebali primati terapiju i hitna stanja, a najveća je bila zabrinutost kod bolesnika koji su trebali napraviti pretrage kako da dođu do dijagnoze – rekla je Ljiljana Vukota, psihologinja iz udruge "Sve za nju" pozivajući pacijente da ne ignoriraju simptome bolesti.
Powered by Novartis
