Predstavnici Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i potpredsjednik Vlade Ranko Ostojić u Banskim dvorima su predstavili jedinstveni Registar državne imovine koji je danas objavljen na internetu.
Na početku konferencije obratio se potpredsjednik Vlade Ranko Ostojić. – Prvi put nakon 23 godine imat ćemo javno dostupan Registar državne imovine kroz popis svih oblika vlasništva koji Hrvatska ima – rekao je Ostojić te dodao da "popis nije završen niti će ikada biti". - Ovo nije popis za rasprodaju – rekao je Ostojić te dodao da podzakonski akti trebaju pomoći da "država ne bude loš gospodar".
"Puno toga je zjapilo prazno"
– Suočeni s činjenicom da je puno toga zjapilo prazno i kako su mnogi prostori bili neiskorišteni, traži se da se sve to stavi u funkciju – kazao je Ostojić i dodao kako će se svi iz prezentacije uvjeriti da je to u interesu građana Hrvatske.
Ne možemo procijeniti sve nekretnine jer bi to bilo skupo
Predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović kazao je da ne može reći kolika je vrijednost imovine i pohvalio se da je ovo prvi takav registar u povijesti Hrvatske.
– Ne možemo procijeniti sve nekretnine jer bi to bilo skupo – kazao je Pejnović te dodao da će se nekretnine procjenjivati kada budu iskazani interesi za njezinu prodaju ili kupnju
– Radimo promjenu centra pažnje javnosti koji bi trebao skrenuti s države na svakog od korisnika državne imovine. Objavljujemo 119 korisnika državne imovine i očekujemo više od toga što u centar pažnje dolaze korisnici i njihove odgovornosti te dodao kako je registar propisan prije nekoliko godina – kazao je Pejnović te dodao da će na osnovi kritika i diskusija na sadašnji popis oko ljeta izraditi uredbu o novom registru "koji bi išao u sljedeću etapu".
"Nije bilo potrebe da u registar uđu bijelii medvjedi"
– Nije bilo potrebe da u registar uđu umjetnine i bijeli medvjedi, a po novom propisu i to će biti popisano – kazao je Pejnović.
– Velik su napor učinili kolege u Ministarstvu poljoprivrede, Hrvatskim šumama i Hrvatskim vodama te Ministarstvu obrane – kazao je Pejnović te pročitao kakvo je stanje registra danas.
– U oči upadaju poljoprivredna zemljišta. Ona nisu još dovoljno sređena i tu možemo očekivati ozbiljne promjene. Sada su u registar ušla poljoprivredna zemljišta samo u Zagrebu, a konačan popis vjerojatno će biti nekoliko stotina tisuća čestica – kazao je Pejnović.
– Očekujemo nove uknjižbe poljoprivrednih zemljišta i nove uknjižbe kako će se rješavati sudski postupci za općenarodnu imovinu – kazao je Pejnović i dodao da je mnogo toga u postupcima.
"Ozbiljan iskorak u demokraciji"
– Riječ je o poslu koji je ozbiljan iskorak. Nije idealan, ali natrag ne možemo. Ovo je ozbiljan iskorak u demokraciji. Vidljivost je izuzetno važna jer omogućuje kontrolu onoga što je vlasništvo građana – kazao je Pejnović i dodao kako poziva građane da im putem interneta sugeriraju kako poboljšati registar.
– Nismo naznačili koji su stanovi prazni jer smo mogli imati druge vrste problema – kazao je Pejnović te dodao kako im je ostao posao elektroničkog povezivanja središnjeg registra s drugim registrima.
– Dugoročna je želja da sva imovina završi u državnim knjigama. Za taj posao trebat će nam nekoliko godina. Ovo je samo registar i on neće riješiti sva pitanja u imovinsko-pravnim odnosima države, ali je iskorak koji će omogućiti daljnji rad, a posebno transparentnost – zaključio je Pejnović.
"Enormno bogatstvo građana"
- U sadašnjem registru nisu popisane koncesije, mnogo objekata koji imaju status pomorskog dobra, a očekujemo da će se najviše proširiti na poljoprivredno zemljište - rekao je Pejnović. U čisto hrvatskom vlasništvu je 348.840 nekretnina iz registra. Ostojić je rekao da je vrijednost registra "velika", ali nije htio ući u procjenu.
Činjenica je da se radi o enormnog bogatstvu građana Hrvatske
potpredsjednik Vlade
- Generalni stav u javnosti je da je za sve kriva država. Ali treba vidjeti tko su korisnici. Recimo pitanje Bjelolasice, to su neuspjesi sportskog i turističkog sektora, a svi pitaju gdje je bila država. Ili Imunološki zavod koji je loš posao u zdravstvenom i poslovnom dijelu, a tek onda dolazi država. Pa nećete valjda pitati državni ured što se događa na HRT-u ili u nekoj bolnici. Želimo da svatko odgovara za državnu imovinu koju koristi - rekao je Pejnović.
- Činjenica je da se radi o enormnog bogatstvu građana Hrvatske koje se mora staviti u funkciju - rekao je Ranko Ostojić.
- Mi smo predali pred Novu godinu oko 340 praznih stanova Ministarstvu građevinarstva, jer se želi ići u širu aktivnost iznajmljivanja. Dio stanova koje imamo su u lošem stanju i neće se iznajmljivati - kazao je Pejnović. - Kod društava gdje imamo udjele, ovih dana će se započeti prodaja udjela u trgovačkim društvima - kazao je Pejnović.
- Na koncu je i HGK, koja je dugo bježala od toga, predala popis nekretnina. Za one koji nisu, a morali su, ćemo pokrenuti sankcije - rekao je Pejnović na pitanje što će se dogoditi onima koji nisu predali popis nekretnina.
Podatke za Registar DUUDI-ju još nisu dostavili, primjerice, Hrvatski geološki institut, Agencija za opremu pod tlakom i Hrvatska matica iseljenika, a podatke su morali dostaviti sva državna tijela, trgovačka društva u vlasništvu države, pravne osobe s javnim ovlastima koja na bilo koji način raspolažu imovinom u vlasništvu države te ustanove kojima je jedan od osnivača RH ili Vlada RH.
362.628 nekretnina
U Registar je ukupno upisano 362.628 nekretnina, od čega je popisano 2109 građevina i građevinskih zemljišta, 2718 poljoprivrednih zemljišta, 298.236 šuma i šumskih zemljišta, 41.766 javnih vodnih dobara, 27.790 stambenih objekata, 8414 poslovnih prostora, 940 nekretnina koje koriste tijela državne uprave, 24 rezidencijalna objekta ili vile i 630 nekretnina koje se koristi za potrebe očuvanja suverenosti, neovisnosti te obrane teritorijalne cjelovitosti RH. Popisano je i 450 dionica u trgovačkim društvima te 240 poslovnih udjela u trgovačkim društvima.
Iz Državnog ureda kažu da je postojeća Uredba u registru nedorečena jer poznaje samo dva oblika imovine i zbog toga će Ured izraditi novu, nadopunjenu uredbu.
Ante Bajo iz Instituta za javne financije nedavno je upozorio kako je procjena da od 32 milijarde eura vrijednosti državne imovine Hrvatska ostvaruje oko 1 posto BDP-a, što je iznimno malo. Procjenjuje se da smo treća zemlja Europe po "bogatstvu" državne imovine.
>>Ured predsjednika Josipovića ima vikendicu i vinograd u Samoboru
Koliko se od te imovine uprihodovalo u državni proračun? .