Ako se svakodnevno živcirate dok automobilom idete na posao i povremeno zastanete u gužvi koje se stvaraju na ulicama Zagreba, Rijeke ili Splita, što biste tek rekli da živite u Bukureštu.
Naime, glavni grad Rumunjske proglašen je prometno najzagušenijim gradom Europe, a prometni čepovi i zastoji svakodnevni su i dugotrajni. Prema objavljenim podacima, prosječni stanovnik Bukurešta izgubi devet dana i 11 sati godišnje čekajući u kolonama kako bi automobilom došao na odredište.
Naravno, takva prometna situacija utječe i na mnoge druge stvari. Vožnja Uberom znatno je skuplja nego u ostalim europskim gradovima, dostava pizze traje satima, ljudi na sastanke trebaju krenuti znatno ranije nego u ostalim europskim gradovima...
I dok bi u ostalim europskim gradovima za takvo stanje krivili gradsku upravu, krivac za današnje prometne gužve u Bukureštu doslovno je strijeljan, i to na sam Božić 1990. godine. A krivac je – Nicolae Ceausescu.
Diktatorov hobi
Naime, rumunjski diktator koji je u vrijeme komunizma čeličnom rukom vladao zemljom imao je puno hobija i strasti, no jedna od najvećih bila mu je planiranje Bukurešta kao glavnog grada svih Rumunja. Iz tog njegova hobija nastala je i Palača naroda, druga po veličini zgrada na svijetu, od koje je veći samo Pentagon, a njezina gradnja bila je toliko skupa da je u zemlji izazvala veliku ekonomsku krizu, što je dovelo do urušavanja režima.
Zbg gradnje te zgrade srušene su doslovno cijele četvrti starog Bukurešta kako bi se sagradilo zgradu opločenu mramorom, koja je i danas samo napola ispunjena. I to zato što Rumunjska jednostavno nema dovoljno institucija koje bi smjestila unutar te goleme palače.
U sklopu tog projekta, sam je Ceausescu planirao ulice i avenije u tom dijelu grada, i pri tome napravio potpuni kaos. Isplanirao je široke avenije na kojima su planirane ogromne vojne parade, no pristupne ulice bile su relativno male i uske, križanja potpuno nefunkcionalna a infrastruktura gotovo nepostojeća. No u vrijeme njegove vladavine, kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih, dok je taj projekt “rekonstrukcije” Bukurešta trajao, nitko nije smio niti se usuđivao dovesti u pitanje bilo kakvu Ceausescuovu odluku, pa ni odluku o budućem izgledu glavnoga grada. Projekti su izvedeni po njegovoj želji i njegovim planovima.
Prometno je sve to još koliko-toliko funkcioniralo u vrijeme komunizma, kad je prosječni Rumunj mogao samo sanjati o automobilu, no promjenom sustava i dolaskom demokracije sve se stubokom promijenilo. Rumunji su masovno počeli kupovati automobile, bilo polovne iz Njemačke ili nove Dacie iz tvornice koja je počela proizvoditi u tri smjene kako bi zadovoljila potrebe i želje Rumunja kojima su naglo postali dostupni potrošački krediti.
Broj vozila na ulicama glavnoga grada u kratko se vrijeme udeseterostručio, a prometne gužve i zastoji postali su dio svakodnevice. Dodatni je problem i to što Ceausescu u svom planiranju nije predvidio nove tramvajske pruge i trase kako bi se poboljšao javni promet, pa autobusi sada više stoje u prometnim čepovima nego što voze. I pri tome još više pridonose prometnom kolapsu grada.
Zbog velikih gužvi, čestih zastoja i dugog čekanja, količina ispušnih plinova znatno je viša nego u drugim gradovima. Iako u glavnom rumunjskom gradu industrija baš ne cvjeta, Bukurešt je danas jedan od najzagađenijih europskih gradova. Broj se oboljelih od astme i drugih respiratornih bolesti samo u posljednjih pet godina utrostručio, kažu u Pulmološkom institutu u Bukureštu.
Astma u porastu
Gradska uprava ulaže velike napore i golem novac kako bi poboljšala trenutačnu situaciju, ali bez pretjeranih rezultata. Zagušenost na cestama sve je veća i nitko ne može predvidjeti kako bi se to moglo riješiti.
Bukurešt je zasjeo na prvo mjesto ljestvice prometno najzagušenijih gradova Europe. Iza njega slijedi Moskva, potom Sankt Peterburg, a na četvrtom je mjestu London. Redom se potom nižu Marseille, Rim, Pariz, Bruxelles, Manchester, Atena..., no ni u jednom od tih gradova situacija nije ni približno toliko teška kao u Bukureštu.
– Veliko prometno zagušenje odbija i ulagače. Ericsson AB sada više zasigurno ne bi izabrao Bukurešt kao svoje sjedište za istočnu Europu, unatoč svim prednostima koje taj grad nudi. Imamo kolege koji dnevno gube dva-tri sata u nesnosnim gužvama. A ne želimo da nam ljudi na posao dolaze umorni od vožnje i čekanja u prometu – kaže predstavnik Ericssona za Rumunjsku Dragos Rebegea.
Bukureštanski javni autobusni prijevoz prelazi s dizelskih autobusa na hibride, no to je samo kap u moru smanjenja zagađenja.
