bijela kuga

U četiri županije lani umrlo 7957 ljudi, a rodilo se samo 5183 djece

'01.01.2013., Koprivnica - Gradonacelnica Vesna Zeljeznjak obisla je rodiliste Opce bolnice Dr. Tomislav Bardek. U rodilistu je 11 mladih mama, a ove godine jos nije rodjena ni jedna beba - posljednja
'Marijan Susenj/PIXSELL'
22.01.2013.
u 09:00

Loša financijska situacija mnogim je parovima glavni razlog što se ne odlučuju na djecu

Film "Svećenikova djeca" o don Fabijanu, koji buši kondome kako bi povećao broj djece u svojoj župi, ovih dana ruši rekorde gledanosti u hrvatskim kinima. Radnja komedije Vinka Brešana odvija se na neimenovanom otočiću na Jadranu.

Negativan trend

Kad se u Hrvatskoj govori o natalitetu, obično se za primjer negativnog prirodnog prirasta uzimaju upravo sela na dalmatinskim otocima i poluprazna naselja u Gorskom kotaru i Lici, no sudeći prema podacima o broju rođenih i umrlih za četiri kajkavske županije, bijela kuga zavladala je i na sjeverozapadu Hrvatske.

Na području Varaždinske županije prošle godine rođeno je 1880 djece, a u maticu umrlih upisano je čak 3643 osoba! U Krapinsko-zagorskoj rođeno je 1089 djece, a umrlih je 1574. U Koprivničko-križevačkoj 1075 je upisa u maticu rođenih i 1581 upisa u maticu umrlih, dok je u Međimurskoj županiji rođenih 1139, a umrlih 1159.

U Uredu državne uprave u Čakovcu napominju da to nije posve točan pokazatelj broja rođenih jer ne obuhvaća broj djece koja su rođena izvan Međimurske županije, primjerice u Zagrebu ili Varaždinu, dok u broj umrlih nisu uključene osobe koje su umrle negdje drugdje.

Osim matičnih ureda, statistikama se ovih dana bave i župni uredi. U najvećoj čakovečkoj župi sv. Nikole franjevci su prebrojili 87 krštenja i 84 pokopa. No, u samom Čakovcu petero je umrlih više nego što je rođeno djece. Slično je u mnogim općinama.

– Prošle godine imali smo 23 krštenih i 36 umrlih. Takav negativan trend događa nam se, na žalost, već godinama – kaže župnik u Goričanu Petar Majstorović.

Općina Goričan, kao i grad Čakovec, za svako novorođeno dijete daje po tisuću kuna novčane pomoći. To je jedan dio pronatalitetne politike koju vode gradovi i općine, no rezultata nema jer je riječ tek o simboličnoj pomoći.

Vojska nezaposlenih

U državi s vojskom nezaposlenih, nesigurnim radnim mjestima i niskim porodiljnim naknadama, parovi važu razloge za i protiv širenja obitelji. Financijska situacija je mnogima na prvom mjestu.

Općina Jesenje u Krapinsko-zagorskoj županiji novorođenu djecu na svom području daruje svake godine iznosom od čak 5000 kuna. Načelnik Ivan Maligec kaže da su lani darivali jedanaestero djece.

– Teško da će se netko odlučiti na dijete samo zato što će dobiti 500 kuna. Ipak, kad se dijete rodi, to je dobrodošla pomoć roditeljima – kaže Maligec.

Stručnjaci upozoravaju da je Hrvatska već puna dva desetljeća u depopulaciji, čija je posljedica i narušavanje dobne strukture.

Općina Bednja u Varaždinskoj županiji u zadnjih deset godina izgubila je čak 16,2 posto stanovništva! Baš svi gradovi u toj županiji imaju negativan prirodni prirast stanovništva. U 20 godina u Hrvatskoj je 165.000 više umrlih nego rođenih.

Ne pomaže ni 25.000 kuna

Općina Kalinovac u Koprivničko-križevačkoj županiji u posljednjem desetljeću izgubila je stotinjak stanovnika, iako već pet godina za svako novorođeno dijete daje 25.000 kuna. – Cilj stimulacije je da obitelji ostaju na selu. Zato taj iznos i isplaćujemo u razdoblju od četiri godine. Želimo izbjeći da netko uzme novac i ode iz Kalinovca – istaknuo je načelnik Branko Sobota, kazavši da ta stimulacija, druga najveća u Hrvatskoj, tek mora donijeti pravi učinak. Lani je u toj općini sa 1600 stanovnika rođeno samo jedanaestoro djece, što je za dvoje manje nego 2008. godine. Najbolje godine bile su 2009. i 2011., kada je rođeno 17 odnosno 19 beba. Načelnik općine Sračinec Božidar Novoselec, pak, kaže da općina svako novorođeno dijete nagrađuju s tisuću kuna. No, to nije dovoljno da bi prirodni prirast bio u plusu.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije