Cijena goriva na benzinskim postajama posljednjih tjedana raste pa se polako benzin približava cijeni od deset kuna. Razlog tome je rast cijene nafte na svjetskim tržištima, pa tako i na mediteranskom, kao i rast vrijednosti dolara u odnosu na euro, a na temelju kojih se formira cijena goriva na domaćem tržištu. No, ne treba zaboraviti da se na formulu na temelju koje se izračunava cijena goriva odnosi samo 40 posto cijene, a ostalo su davanja koja se daju državi. Iz toga i proizlaze vidljive nelogičnosti uspoređuje li se cijena barela nafte prije, primjerice, četiri godine kada je bila čak 120 dolara, a cijena benzina 11 kuna. Istina, tada je i cijena dolara bila manja prema euru i kuni. Taj nerazmjer upućuje na to da su ostala davanja prevelika. Trošarine za benzin koje plaćamo državi u pet godina porasle su 24 posto, a za dizel 40 posto. Uz to, rastu i marže trgovaca, a ove su godine za neke vrste goriva prešle kunu po litri.
Ograničiti marže
– Marža iznad kune je ekstraprofit i na takvo što regulatorna bi agencija trebala reagirati – kaže konzultant Davor Štern dodajući kako je primjerice početkom 2000-ih ona iznosila samo 12 lipa i naftne su tvrtke normalno poslovale. Postupno je ona porasla na 66 lipa, koliko je iznosilo propisano ograničenje, a od prije dvije i pol godine, liberalizacijom marži, brzo su počele rasti i trgovci su počeli zarađivati i pola kune više po litri dizela i nešto manje po litri benzina. Štern misli da nema potrebe da taj profit bude veći od 50 lipa. No potrošač i bez obzira na cijenu nafte i dolara mora trgovcima naftnih derivata platiti profit te podmiriti davanja državi kroz trošarine i PDV. Zadnje povećanje trošarina na gorivo bilo je lani oko 20 lipa, no kako se onda na to zaračunava PDV, cijena goriva zapravo je porasla 25 lipa. No što zbog niske cijene nafte nije bilo toliko osjetno.
Neki analitičari ne isključuju da država i sljedeće godine nanovo povećava trošarine. Kako god, državi po litri benzina dajemo oko pet kuna. Od ovoga tjedna cijena eurosupera 95 porasla je s 9,51 kunu na 9,65 kuna. Dizel je poskupio za sedam lipa, na 8,90 kuna. U posljednjih mjesec dana spremnik benzina skuplji je oko 23 kune, dok je cijena dizela porasla 39 lipa. Osim građana, velik udar na cijene osjetili su i autoprijevoznici, a posebice autobusi i kamioni čije je točenje spremnika skuplje i za oko 400 kuna. Iz Udruge cestovnih prijevoznika nedavno su već rekli da naši prijevoznici registriraju svoje prikolice u Sloveniji, u kojoj je to i sedam puta jeftinije, ili tamo otvaraju tvrtke zbog povrata dijela trošarina. Ako cijene goriva nastave rasti, onda nije isključeno i povećanje cijena usluge u prijevozu. Procjene su različite. Konzultant Miro Skalicki predviđa da bi cijena nafte mogla nastaviti rasti do 60, možda i 70 dolara za barel, dok Štern misli da će se zadržati na sličnim razinama do mogućih 60 dolara. Jer, kaže, trenutačno je povećanje sezonskog karaktera. No, uz cijenu iznad 60 dolara za barel, benzin bi mogao prijeći razinu od deset kuna, smatra Štern. Pritisak radi i jači dolar.
Jačanje dolara
– Dolar se vraća na velika vrata. Razlog tome je, među ostalim, najavljeno povećanje referentne kamatne stope FED-a, ubrzavanje rasta američkog gospodarstva te ekspanzivna fiskalna politika u SAD-u, Trumpove mjere od protekcionizma i vraćanja kapitala u zemlju – komentira glavni ekonomist Addiko banke Hrvoje Stojić.
Tako je dolar došao na najveće razine u posljednjih 14 godina dosegnuvši razinu na oko 1,04 dolara za euro, a analitičari kažu da će uskoro doći i do izjednačenja vrijednosti. Kreiranje cijene goriva slično je u gotovo svim zemljama EU, no upravo razlike u davanjima državi utječu na razliku u cijenama. Primjerice, kaže Skalicki, ta su davanja znatno veća u Italiji, a u SAD-u, primjerice, znatno manja.
>> O snazi dolara ovisi hoće li cijene goriva znatnije rasti nakon dogovora OPEC-a
Kako god okreneš, skupa država u kojoj uopće nitko ne razmišlja o reformama koje bi rasteretile građane. Porezi, a tek trošarine, PDV,....Sve to ne može pokriti razne uhljebe.