Prva dva dana prijava Agencija za promet nekretnina primila je 692 zahtjeva za odobravanje subvencioniranih kredita koji se u rujnu dijele treću godinu zaredom. Očekuje se da će ih do kraja rujna stići više od tri tisuće.
Projekt počeo Kuščević
Dosad je više od pet tisuća kupaca nekretnina steklo pravo na državnu pomoć kod rješavanja stambenog pitanja, i to tako što im država plaća od 30 do 51 posto njihove mjesečne rate najmanje pet godina. Razbolje subvencije produljuje se dodatnih godinu dana za svako dijete u obitelji. Ljudima koji čekaju odobrenje zahtjeva država će pokloniti najmanje od pet do deset tisuća eura, što bi bila odlična financijska pomoć da projekt koji je uveo HDZ-ov političar Lovro Kuščević, a dodatno ga razradio HNS-ovac Predrag Štromar, nije potaknuo rast cijena nekretnina. Primjera radi, jedna mlada osoba kupila je ovih dana derutan stan na Črnomercu od 45 kvadrata za 65 tisuća eura, a sličan stan se prije pet godina prodao za 48 tisuća eura.
Djevojka koja konkurira za državnu subvenciju 38 kvadrata stana u starijoj zgradi na Trešnjevci plaća čak 72.000 eura. Tjedan dana prije nego što je počela predaja zahtjeva državna HPB banka, koja je ponudila najpovoljnije kamate malo iznad 2 posto, pohvalila se da su primili više od 500 zahtjeva za kredit. Zadužuju se uglavnom visokoobrazovani građani u dobi od 26 do 35 godina, na 20 godina i za prosječnih 600 tisuća kuna. Najveći je interes u Zagrebu i Varaždinu, slijede Osijek, Rijeka, Split i Đakovo. Država više pomaže ljudima koji se zadužuju na kraći rok. Primjerice, osoba ili obitelj koja uzme prosječnih 80.000 eura kredita na 15 godina od države dobiva 9600 eura, dok se za isti kredit, rastegnut na 30 godina, subvencija smanjuje na 5400 eura. Dulje rokove otplate uzimaju ljudi s manjim primanjima i kupci koji se zadužuju za veće svote novca.
Navala je na subvencionirane kredite i u Osijeku, a kolika je, potvrđuje i podatak kako protekloga tjedna nigdje u gradu nije bilo – biljega. Bez njih se, primjerice, ne mogu izdati nužna uporabna dozvola i vlasnički list. U Osijeku je interes za kredite mnogo veći nego lani, pa su pretrpani i procjenitelji, koji stanove i kuće obilaze i vikendom. Mnogi će kupci, strahuje se, baš zbog pretrpanosti procjenitelja, ostati “kratkih rukava”. Gužve su u bankama velike. Uz državu i Osječko-baranjska županija dodatno subvencionira 1 posto kamate na kredite, kako bi zadržala mlade obitelji. Pridružili su im se i gradovi i općine s dodatnih 1 posto subvencije, pa primjerice Osječanima kamatna stopa iznosi 0,95 posto, ili čak manje, ovisno o banci. Ludi su svi, i osobni bankari, i procjenitelji, i kupci! A cijene su nekretnina skočile u nebo! Čemu uopće rok od tri tjedna? – kaže nam jedna ogorčena Osječanka.
Ministar Predrag Štromar najavljuje da će se iduće godine pozivi za predaju zahtjeva za subvencije odobravati dva puta, u ožujku i u rujnu. Bio bi to korak bliže prijedlogu iz Udruženja poslovanja nekretnina HGK da se državne intervencije ne vežu za određeno razdoblje u godini.
VIDEO Ministar Štromar uvjerio se u uspješnost predaje zahtjeva za subvencionirane kredite
Trajna mjera
– Mjera treba biti trajna i ne vezana za određeno razdoblje u godini kako ne bi negativno utjecala na tržište – kazao je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja i vlasnik agencije Kastel koji smatra da u razdoblju kada rastu i cijene i potražnja subvencije nisu idealne. Ranilović ističe da postoje i bolji modeli pomoći, primjerice da se država usmjeri na određene skupine ljudi koje su nam bitne, najuspješnije studente, mlade znanstvenike ili obitelji s puno djece. Posebno treba tretirati primjerice Slavoniju i Liku, uvesti povoljan najam za mlade uz mogućnost otkupa stana kada stanu na noge. Treba pametnije aktivirati stambenu štednju, osmisliti stambeni fond i mlade potaknuti da planiraju stanovanje tako da se mogu posvetiti profesionalnom napredovanju i planiranju obitelji.
– Podržavamo inicijativu Ministarstva graditeljstva, koje ipak promišlja o potrebi da se olakša mladima kupnja nekretnine, ali smo kritični jer mislimo da te subvencije kao mjera nisu idealne – rekao je Ranilović.
Legalizacija objekata od 2017 ni 25% ih se nije odradilo ma najvjerovatnije ima vise love na ovim kreditima.