Egipat je objavio kako je na zapadnoj obali Nila kod Luksora pronađena još jedna grobnica iz doba faraona. I ova potječe iz doba 18. dinastije faraona koja je na vlasti bila od 1550. do 1292. godine prije Krista. Ovoj su dinastiji pripadali Tutankamon i Ramzes II.
Glavni izvor prihoda
Još se ne zna čiji su ostaci točno pohranjeni u grobnici koju je otkrila egipatsko-britanska arheološka misija, informacija je malo. Poznato je tek da je unutrašnjost stradala uslijed jedne od poplava koja se dogodila negdje u drevnim vremenima. Otkriće još jedne grobnice u Dolini kraljeva nastavlja se na brojna otkrića proteklih godina poput pronalaska i kasnijeg javnog otvaranja dvaju sarkofaga starih 3000 godina. Dogodilo se to 2018. U toj je godini Egipat objavio više od deset otkrića iz doba faraona.
Kao što je bilo i otkrića još starijih lokacija, poput najstarijeg sela pronađenog na delti Nila koje datira oko 5000 godina prije Krista, dakle znatno prije negoli su piramide u Gizi izgrađene. Interesantno, to je selo iz neolitika otkriveno tek 140 km sjeverno od glavnog grada Kaira. Područje je današnjeg Egipta, dakle, doista kolijevka civilizacije. Zatim je na mjestu izgradnje stambene zgrade u Aleksandriji pronađen veliki sarkofag težak čak 30 tona za koji se ispočetka vjerovalo kako čak pripada samom Aleksandru Velikom. Aleksandar je umro 323. godine prije Krista u Babilonu, ali njegovi su ostaci izgubljeni, odnosno nisu nikada pronađeni. Ispostavilo se kako se radi o ostacima triju osoba u obiteljskom sarkofagu, no s teško oštećenim mumijama do te razine da su ostale samo kosti. Jedan od vrednijih pronalazaka bila je grobnica stara 4400 godina u Gizi za koju je moguće kako je pripadala visokoj svećenici Hetpet iz 5. dinastije faraona. Uz to, te 2018. otkrivena su i dva sarkofaga za koje se smatra da sadrže ostatke dviju važnih osoba iz 18. dinastije kao i grobnica s početka ovog teksta.
Kao što je otkriveno i osam mumija u još jednoj grobnici u Luksoru. Pa je južno od Kaira kod grada Minya otkriveno dvije tisuće godina staro groblje. I u svemu tome ne smije se zaboraviti Saqqaru, zaravan koja se nalazi na 30 km južno od Kaira, a to je mjesto gdje se nalazi najstarija piramida, Djoserova, iz vremena treće dinastije. Ovdje je pokopan veliki broj velikodostojnika iz ondašnje egipatske prijestolnice Memfisa. Već je do sada, a istraženo je tek nešto više od 30 posto lokaliteta, Saqqara dala niz predmeta, reljefe, slike... koje ju zajedno čine najvećom svjetskom nekropolom. No, čemu takva inflacija otkrića, potreba za njihovom objavom na globalnoj razini? Iz znanstvene zajednice stižu kritike jer se smatra kako Egipat ne vodi dovoljno brige o ogromnom povijesnom nasljeđu te kako otkrića ne prolaze dovoljne znanstvene ekspertize kako bi se što točnije utvrdilo njihovo značenje i porijeklo. Razlog je jednostavan, a to je turizam.
Ova gospodarska grana za Egipat je glavni izvor prihoda, a Arapsko proljeće 2011. godine pa onda pandemija pa i rat u Ukrajini učinili su ga prilično nestabilnim. A prihodi od turizma imaju utjecaja i na održavanje velikog povijesnog nasljeđa.
– Od 2011. godine prihodi su nam jako pali, a to je imalo značajan učinak na stanje naših spomenika, izjavio je svojedobno Khaled el-Enany, egipatski ministar turizma i starina. Jer, 2010. godine Egipat je posjetilo više od 15 milijuna turista, da bi 2015. taj broj pao na 6,3 milijuna. Posljedica je to bila Arapskog proljeća kojim je svrgnut Hosni Mubarak, ali koji je rastjerao turiste donijevši nekoliko godina političke nestabilnosti. U međuvremenu je, naime, na vlast u Egiptu zasjela vojska nakon što je svrgnut islamistički lider Mohamed Morsi. Tako je i prihod od prodaje ulaznica na povijesna mjesta pao s 220 milijuna dolara u 2010. na tek 38 milijuna 2015.
– S manje prihoda ne možete obnoviti ništa. Pogledajte muzej u Kairu. U mraku je. Ne možete vladu tražiti da vas podupire jer je i gospodarstvo u lošem stanju. A starine propadaju posvuda, rekao je Zahi Hawass, svjetski poznati egipatski arheolog i Enanyjev savjetnik.
– Zašto držimo Tutankamona u mraku muzeja u Kairu? Nitko ga ne vidi, a na njemu možemo zarađivati! – smatrao je Hawass. Za upravljanje i održavanje arheoloških nalaza u Egiptu je angažirano oko 38.000 djelatnika. U to se vrijeme nakon svrgavanja Morsija malo vremena i sredstava posvećivalo novim otkrićima. Mišljenje je bilo da su grobnice tamo 5000 godina pa mogu i još malo pričekati. No s predsjednikom Abdel Fatahom al-Sisijem politika se promijenila.
Sadašnji ministar turizma i starina Ahmed Issa postavio je ambiciozan plan prema kojem bi broj turista trebao svake godine rasti za 25 do 30 posto. U planu je ulaganje u nove hotele i trgovačke centre, ne zaboravimo ni novi glavni grad koji se gradi nedaleko od Kaira, a čije bismo prve konkretne strukture trebali ugledati baš ove godine. Nakon dvije godine pada zbog pandemije, egipatski se turizam vraća na stare staze. U 2019. godini tu je zemlju posjetio 13,1 milijun turista, a procjena je kako bi 2022. trebala donijeti sličan rezultat. Samo u prvih šest mjeseci Egipat je posjetilo 4,9 milijuna turista, što je porast od 85,4 posto u odnosu na isti period 2021.
Najviše iz Rusije i Ukrajine
I to je očiti trend, jer 2021. ukupno je zemlju posjetilo osam milijuna turista, što je bio porast od čak 117,5 posto u odnosu na 2020. koje se bilježi tek 3,7 milijuna. U egipatskoj turističkoj zajednici napomenuli su i kako je najveći broj turista stizao upravo iz Rusije i Ukrajine, čak u omjeru 40 do 50 posto, što je očito moralo imati utjecaja. Aeroflot je obnovio letove u Hurghadu i Sharm el-Sheikh s početkom jeseni. Ipak, jake i agresivne kampanje na nizu tržišta nadoknadili su eventualan pad broja turista iz tih dviju zemalja koje su sada u ratu. Pogotovo se očekivao povećan broj turista iz Italije, Španjolske, Njemačke i Francuske. Čini se da Egipat sasvim sigurno može bolje jer 2020. ostvario je 4,87 milijardi dolara samo od turizma. Što je 1,2 posto BDP-a. Manje je tu bitno što na Egipat otpada 47 posto ukupnog prihoda od turizma na prostoru sjeverne Afrike. Ako vas zanima, i s toliko starina i svjetski poznatih i zaštićenih lokaliteta poput Velike piramide u Gizi, Egipat je po turizmu i dalje iza nas. No, otkrije li se, primjerice, posljednje počivalište Kleopatre ili se potvrdi da je mumija označena kao KV21B pronađena u Dolini kraljeva doista Nefertiti, mogli bismo se naći u problemu kada se o broju turista radi.
Egipat je 2010. godine posjetilo više od 15 milijuna turista, da bi 2015. taj broj pao na 6,3 milijuna, a prihod od ulaznica je pao s 220 milijuna dolara na tek 38 milijuna.
Sadašnji ministar turizma i starina, Ahmed Issa, postavio je ambiciozan plan prema kojem bi broj turista trebao svake godine rasti za 25 do 30 posto.
>> VIDEO: Snježna idila na Sljemenu, pogledajte prave zimske prizore
