Jedan od HDZ-ovih gospodarskih stratega, Đuro Njavro odgovara kritičarima izvan stranke, ali i u njoj, te objašnjava program gospodarskog oporavka naslonjen na javne investicije.
Postoji li u HDZ-u suglasje o tome u kojem smjeru voditi zemlju?
Da, premda HDZ kao svaka velika i demokratska stranka ima različitih pogleda na konkretna rješenja. No postoji suglasnost da je gospodarski preporod prijeko potreban i da ga je moguće ostvariti jedino u modelu socijalnog tržišnog gospodarstva, oslonjenog na privatno poduzetništvo. U današnjim prilikama jedino tim putem možemo stvoriti prijeko potrebna, dugoročno održiva, radna mjesta, a pametna i socijalno osjetljiva država mora predvoditi taj proces.
Prvo je u javnosti izišao program naslonjen na javne investicije, a onda je ekonomistica HDZ-a Martina Dalić napala tu orijentaciju.
Tko bi mogao biti protiv javnih investicija da u državnoj blagajni ima sredstava kojima bi se one mogle financirati i da postoje već i kratkoročno isplativi projekti? Ali nema ni jednog ni drugog, ali ima stvari koje su nam pred nosom i s pomoću kojih možemo pokrenuti mnogo toga bez golemih troškova. Ali treba nešto malo pameti i volje. Naš gospodarski program je cjelovit i temeljen je na suradnji poduzetnika i pametne države, na nizu politika, mjera, ali i konkretnih projekata. Sve s ciljem zapošljavanja kroz konkurentnost, stvaranja klime sigurnosti i okoline pogodne za ulaganje domaćih i stranih poduzetnika. Pri tome su “javne investicije” koje se izdvojeno spominju samo neke iz kataloga projekata.
Vjerujete li i vi da će javne investicije (kanali za navodnjavanje, tuneli do otoka...) pomoći hrvatskoj ekonomiji?
Da ako budu financirane iz EU fondova ili privatnim kapitalom. Primjer dobre infrastrukturne investicije bio bi dovršetak Jadransko-jonske autoceste koja bi nastavno na naš izgrađeni dio sa srednjom Europom povezala BiH, Crnu Goru, Albaniju, Kosovo, Srbiju i Grčku, što bi višestruko podiglo iskorištenost i vrijednost i hrvatskog dijela autocesta. Takav nastavak gradnje mogao bi se i koncesijski financirati umjesto da se u koncesiju daju već izgrađene a podcijenjene hrvatske dionice autoceste. Projekte navodnjavanja sagledavamo kao dio cjelokupne nove politike razvoja proizvodnje hrane kroz poticanje OPG-a kako bismo od zemlje s deficitom hrane od 1,5 milijardi dolara postali prehrambeno samodostatni, a postupno i izvoznik hrane. U svijetu s više od 7 milijardi stanovnika hrana će biti nezaobilazan strateški proizvod i izvor zapošljavanja. U tome možemo i moramo biti konkurentni.
Čini se da vaša vizija “Izvrsnošću do blagostanja” na kraju nije prošla kao HDZ-ova ekonomska platforma iako se čini mnogo realnija od inzistiranja na javnim investicijama?
Ne bih se složio. Program socijalno-gospodarskog preporoda oslanja se na privatno poduzetništvo i pametnu državu, na dobro organiziranu javnu upravu koja u poduzetniku i građaninu vidi partnere. Zapošljavanje kroz konkurentnost je prioritet gospodarske politike. Takve su ideje npr. naišle na razumijevanje i podršku i kod naših njemačkih prijatelja.
Mnoge stručnjake i poduzetnike iznenadilo je protivljenje vrha HDZ-a izmjenama Zakona o radu. Zaista vjerujete da treba zacementirati postojeće rješenje?
HDZ je ostao kritičan prema načinu kako Vlada bez socijalnog dijaloga želi nametnuti promjene Zakona o radu. Mislim da bi se zakonska promjena prije svega trebala temeljiti na dogovoru poslodavaca i sindikata uz uvažavanje i interesa nezaposlenih, posebno mladih. Vlada treba pomoći takav dogovor. Novo radno zakonodavstvo mora Hrvatsku učiniti konkurentnijom i pružiti priliku zapošljavanja svakom građaninu. Nema bolje socijalne politike od pune zaposlenosti. U svijetu brzih poslovnih i tehnoloških promjena bilo bi i za sindikate i za poslodavce dobro da se o što više ugovora pregovara na razini pojedinih poduzeća i njihovih poslovnih uvjeta.
Izvjesno je da će izbornog pobjednika u 2016. dočekati povelika rupa u proračunu. Pretpostavlja se da će se tada morati pronaći novih 3,5-4 milijarde kuna poreza. Što biste vi napravili?
Mi smo protiv uvođenja novih poreza. Vlada je već prešla točku do koje se gospodarstvo i građane može opteretiti porezima. Umjesto toga, treba sačuvati pa i ojačati neke prednosti našeg poreznog sustava kako bismo stimulirali domaće i strane ulagače na stvaranje. Deficit treba rješavati oživljavanjem ekonomskog rasta i zapošljavanja paralelno na temelju aktiviranja postojećih umrtvljenih kapitala, uz istovremeno ohrabrivanje investicija i stvaranje novih radnih mjesta. Što uspješniji budemo u pokretanju gospodarstva, to ćemo manje trebati smanjivati proračunske izdatke.
Spomenuli ste ideju reprograma dugova, pregovora s vjerovnicima. Zašto je ta tema tabu u Hrvatskoj, pa i u HDZ-u? Vaša kolegica Martina Dalić oštro ju je napala.
Bolje upravljanje državnim dugom, njegovo restrukturiranje pa i reprogram ne smiju biti tabu teme. U zemlji gdje proračun godišnje više od milijarde eura izdaje na servisiranje duga, prijeko je potrebno vidjeti da li i koliko se proračun može rasteretiti boljim upravljanjem dugom. Usput, u javnim prikazima često se zaboravlja da je moj prijedlog usko vezan uz energično restrukturiranje javnog sektora – i jedino u tom okviru ima izgleda na uspjeh. Prilagodbu javnog sektora gledajmo kao veliku javnu investiciju, ravnopravnu cestama ili navodnjavanju.
Dojam je da aktualni ministar Jovanović dosta luta s reformama u školstvu. Ključne zablude?
Hrvatska se još nije probudila u novoj EU-stvarnosti. Ulaskom u Uniju i naše školstvo izloženo je europskoj konkurenciji. Ako se ne promijeni i ne bude konkuriralo kvalitetom, naši najbolji mladi ljudi potražit će obrazovanje na starim europskim sveučilištima koja i sama vape za studentima. Najvredniji hrvatski potencijal su upravo ljudi, a cjelokupni obrazovni sustav mora pomoći da se oni razviju. U centar školskog sustava mora doći đak, student. Prof. Neven Budak nedavno je iznio podatak da je hrvatsko visoko školstvo predimenzionirano i da u odnosu na dolazeće naraštaje maturanata ima 30 posto više mjesta.
Kao dekan privatnog učilišta, vidite li se više kao budući ministar ekonomije ili obrazovanja?
Moj sadašnji posao čini me sretnim. Pomažem razvoj nove, vrhunski obrazovane generacije budućih ekonomista i poslovnih ljudi. Premda ih obrazujemo da po potrebi mogu raditi i uspjeti bilo gdje u svijetu, volio bih da prostor svoje afirmacije dobiju u domovini.
>>'Kukuriku koalicija provodi politiku ekonomskog suicida'
>>HDZ prvi put ispred SDP-a, ORaH na 7,5%
Nemate pojma o privredi kao i SDP jer da znadete do krize u ovolikoj mijeri nebi ni došlo. Nakon kritike želim vam dati jedan savjet ali unaprijed znam da čete ućiniti suprotno. Hrvatskoj treba slobodno poduzetništvo bez uplitanja politike a vi kad dođete na vlast smanjite državni aparat ili ga pustite neka sam odumre jer ga netreba obilato financirati. Financirajte samo ona ministarstva koja su neophodna a ostala ostavite neka se reorganiziraju u okvirima sredstava koja zaradi realni i javni sektor. Da bi to proveli pod prvim potezom trebate zatvoriti HRT i uvesti privatnu tvrtku koja će preuzeti iskljućivo frekvenciju kako vas više nebi mogli bojkotirati što se je pokazalo jedino moguće u Grčkoj. Samo odlućnim i brzim rezovima možete spasiti Hrvatsku a ako niste u stanju riskirati za Hrvatsku i narod onda vas netrebamo.