Prošle godine na privatne račune građana sjelo je 1,632 mlrd. eura iz inozemstva. Obično se misli da su te uplate doznake koje hrvatski radnici šalju svojim obiteljima, no velik udio u toj svoti čine i inozemne mirovine.
Mirovinski zavod raspolaže podacima o mirovinama koje su proslijeđene u Hrvatsku iz jedanaest zemalja i prema njima inozemne je mirovine 2013. primilo 163.580 umirovljenika kojima je na račune u Hrvatskoj isplaćeno oko 547 milijuna eura. Iz Njemačke je 2013. stiglo 345 milijuna eura za mirovine 90 tisuća bivših gastarbajtera, što je najveći broj i po udjelu u mirovinama i po broju umirovljenika. Pretpostavlja se da je druga po veličini Austrija, no iz te zemlje podatke o uplatama dostavlja samo jedan od četiriju mirovinskih fondova koji su ovlašteni za isplatu mirovina. Iz austrijskog državnog fonda PVA Arbeiter proslijeđeno je 50 milijuna eura za približno 15 tisuća umirovljenika. Nepunih 52 milijuna eura stiže i iz Slovenije za 23 tisuće umirovljenika koji su radili u toj zemlji, zatim 28 milijuna eura za 18 tisuća umirovljenika koji su radili u Bosni i Hercegovini...
Pozivi poreznika
Podaci za 2014. još pristižu, a iz onih koji su dostavljeni mirovinskom zavodu razabire se lagano povećanje broja umirovljenika i isplaćene svote, primjerice najveći njemački mirovinski fond povećao je broj umirovljenika iz Hrvatske za 944 i isplaćene mirovine za deset milijuna eura u odnosu na 2013. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupne su doznake iz inozemstva u 2014. povećane za 58 milijuna eura u odnosu na 2013. i postojano se povećaju od 2009., dok su u prethodnom desetogodišnjem razdoblju te uplate oscilirale između jedne i 1,4 milijarde eura godišnje. Dio podataka o mirovinama pristizao je u Hrvatsku i prije članstva u EU, no nakon 1. srpnja 2013. ta je razmjena još intenzivnija, a podaci ne pristižu samo u mirovinske fondove koji ih koriste samo za statističke potrebe nego i u Poreznu upravu.
Nedavno smo pisali o poduzetniku koji živi i radi u Mađarskoj i ondje uredno plaća sve poreze i doprinose, no naša Porezna uprava pozvala ga je da plati doprinos i u Hrvatskoj. Hrvatske porezne vlasti počinju dobivati sve više podataka o pojedinačnim uplatama hrvatskim državljanima iz država članica EU pa građani koji primaju dohotke iz inozemstva mogu očekivati slične pozive.
Protok ljudi sve veći
Porezne stručnjakinje Marija Zuber i Lucija Jarža Turković objašnjavaju da se socijalni doprinosi plaćaju samo u jednoj državi, i to ondje gdje je radnik registriran kao osiguranik, no budući da je protok ljudi puno veći nego prije, više je i nedoumica. Nakon što smo ušli u EU, mnogi su se građani na kraće ili dulje vrijeme zaposlili u inozemstvu i oni su, bez obzira na to što rade vani, hrvatski obveznici poreza na dohodak ako su zadržali prebivalište i u Hrvatskoj.
– Prema članku 38. Općeg poreznog zakona, ako osoba ima prebivalište u dvije zemlje, rezident je i dužan je prijaviti hrvatskoj Poreznoj upravi dohodak iz inozemstva, što znači da mora dostaviti i godišnju prijavu poreza na dohodak. To ne mora značiti da će i platiti porez jer će mu se priznati i odbiti sve što je platio vani i eventualno zaračunati razlika, ali prijavu mora podnijeti – ističe L. Jarža Turković iz RRIF-a.
Kad je riječ o inozemnim mirovinama, Hrvatska ima ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s 52 države, pa Hrvatska, na primjer, nema pravo oporezivati mirovine iz 15 država, među kojima su Njemačka, Švedska, Nizozemska, Kanada..., no zato ima pravo i prednost naplate poreza na sve mirovine iz 37 zemalja, među kojima su Austrija, Italija, Švicarska, Francuska...
>> Stara oligarhija ne želi povratak dijaspore jer bi joj preuzela moć
Dakle, ne daju ljudima da se vrate ni pod stare dane.