Prema projekcijama Europske komisije, u Hrvatskoj će 2050. gotovo svaki treći stanovnik biti stariji od 65 godina, a otprilike trećina starijih od 65 imat će više od 80 godina. Zbog starenja stanovništva, a time i sve veće učestalosti kroničnih zdravstvenih problema, rast će potražnja za dugotrajnom skrbi.
U Hrvatskoj skrb pruža pretežito obitelj, ali budući da su obiteljske veze sve slabije i sve se više žena uključuje u tržište rada, povećat će se i potražnja za formalnom dugotrajnom skrbi u domovima za starije osobe, obiteljskim domovima, udomiteljskim obiteljima, ali i kod kuće, navodi Marijana Bađun u novom aktualnom osvrtu Instituta za javne financije.
Već sada potražnja za smještajem u domovima za starije osobe nadilazi ponudu, a sustavu nedostaje i radne snage. OECD zaposlenima u sustavu dugotrajne skrbi smatra medicinske sestre i njegovatelje, no ne i liječnike. Iako nije članica OECD-a, u izvješću se nalaze i određeni podaci za Hrvatsku, pa je tako navedeno da je 2016. imala dva zaposlena u sustavu dugotrajne skrbi na sto osoba starijih od 65 godina, dok je prosjek OECD-a bio pet.
Manji broj zaposlenih od Hrvatske imale su Slovačka, Bugarska, Rumunjska, Cipar, Portugal, Poljska i Grčka, a sličan Italija, Mađarska i Slovenija, što odražava činjenicu da u zemljama južne i središnje Europe dominira neformalna (obiteljska) skrb. Primjerice, Švedska i Norveška imale su oko 13 zaposlenih.
Za privlačenje radnika, navodi autorica, potrebni su ponajprije dobri radni uvjeti i mogućnost dodatne obuke. Posao bi im olakšala primjena tehnologije, bolja organizacija rada i manje administrativnog tereta, a na poslu bi ih mogle zadržati veće plaće, sprečavanje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, bolja provedba ugovora o radu te rješavanje rada na crno (neke su zemlje uspješno smanjile neprijavljeni rad poreznim olakšicama ili kuponima za kupovinu usluge dugotrajne skrbi).
Za donošenje odgovarajućih mjera u Hrvatskoj, prije svega je neophodno da nadležno ministarstvo redovito objavljuje podatke o broju zaposlenih i njihovom stupnju obrazovanja za sve dijelove sustava dugotrajne skrbi. Također valja preispitati sadašnji sustav obrazovanja medicinskih sestara, upisne kvote i sadašnju imigracijsku politiku i vidjeti jesu li nužne neke promjene koje bi mogle pridonijeti poboljšanju sustava dugotrajne skrbi o starijim osobama. Medicinske sestre i njegovatelji obavljaju zahtjevan i stresan posao - koji je dodatno otežan pandemijom koronavirusa - i zato je važno da se i o njima počne brinuti. Trenutno je najranjivija skupina društva u njihovim rukama.
