Ugrize životinja uvijek treba uzeti ozbiljno jer čovjeku mogu prenijeti razne infekcije od kojih je među najopasnijima bjesnoća, akutna, smrtonosna virusna bolest središnjeg živčanog sustava koja uzrokuje upalu mozga i leđne moždine. U 90% slučajeva kod nas su to ugrizi pasa i mačaka, u rjeđim slučajevima druge životinje, a katkad to mogu biti i neke egzotične, poput ugriza majmuna koji je u lanjskoj statistici zabilježio Zavod za javno zdravstvo koprivničko-križevačke županije, a prenio lokalni portal Danica. Zanimalo nas je o čemu je riječ pa smo se obratili u Referentni centar za bjesnoću Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", gdje nam je to razjasnio voditelj, epidemiolog doc. Radovan Vodopija.
- Po pitanju ozljeda zadanih od egzotičnih životinja, npr. majmuna, njih je u 2023. godini na području Hrvatske zabilježeno ukupno devet, od čega šest u antirabičnoj ambulanti Referentnog centra za bjesnoću Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". Prvenstveno se radilo o ugrizima majmuna iz drugih zemalja i regija širom svijeta, koje su u našu ustanovu dolazile na nastavak ili završetak započete antirabične zaštite koja je započeta u zemlji u kojoj se dogodio ugriz. O slučaju koji navodite da se dogodio nedavno u jednoj županiji, također se radilo o ozljedi majmuna na Dalekom istoku, a osoba se po povratku u Hrvatsku javila u svoju matičnu županiju i nadležni županijski zavod za javno zdravstvo, gdje je nastavljena započeta antirabična zaštita - pojasnio nam je epidemiolog doc. Radovan Vodopija, voditelj Referentnog centra za bjesnoću.
Podaci govore da je protekle godine u Hrvatskoj zbog ugriza različitih vrsta životinja bilo pregledano ukupno 3897 osoba, od kojih je kod 1163 bila postavljena indikacija za postekspozicijsku antirabičnu profilaksu (PEP), odnosno za cijepljenje protiv bjesnoće. Od navedenog broja, 1119 osobe primilo je PEP samo s cjepivom protiv bjesnoće, dok su 44 osobe uz cjepivo protiv bjesnoće primilo i humani antirabični imunoglobulin (HRIG).
VEZANI ČLANCI
U kategoriji ozljeda od životinje sumnjive na bjesnoću od ukupno 24 osobe, 23 osobe primile su PEP - petero samo s cjepivom protiv bjesnoće, a 18 s cjepivom protiv bjesnoće u kombinaciji s humanim antirabičnim imunoglobulinom.
- U najvećem broju slučajeva, radilo se o ozljedama koje su zadane od šišmiša te lisica. Svega jedna osoba iz te kategorije nije cijepljena, zbog toga što je bila redovito cijepljena i docjepljena protiv bjesnoće tako da za to nije bilo potrebe - napominje doc. Vodopija, napominjući kako se osobe koje su dobile ozljede od šišmiša, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, uvijek trebaju cijepiti protiv bjesnoće i to cjepivom i antirabičnim imunoglobinom.
Treba napomenuti da osim ugrizom, virus bjesnoće u organizam može ući i putem ogrebotine a rjeđe i preko sluznica na koju je dospjela slina zaražene životinje. Slinom bijesne životinje, naime, možemo se zaraziti, ali ne i njenom krvlju.
Kako je doc. Vodopija i ranije objašnjavao, dužina inkubacije u pravilu je vezana s lokalizacijom ozljede pa tako kod ugriza za glavu i lice inkubacija može trajati do 30 dana i kraće, a za nogu do 90 dana i dulje. Premda vrlo rijetko, tek u jedan posto slučajeva, inkubacija može trajati i do godinu dana i duže. Podaci iz arhive antirabične ambulante bilježe slučajeve inkubacije od 13 do 365 dana, dok se u literaturi navode primjeri inkubacija od 4 dana pa do nevjerojatnih 14 i 19 godina.
U slučaju životinjskog ugriza, ranu prvo treba dobro isprati sapunom i vodom pod mlazom tekuće vode da bi se s mjesta ugriza što učinkovitije odstranili slina i sekret, a potom se treba javiti svome liječniku, ili na hitnu. Nakon toga treba se s uputnicom javiti u antirabičnu ambulantu.
GALERIJA Rat u Ukrajini: Posljedice nedavnih ruskih napada na ukrajinski teritorij
HRIG se daje u kombinaciji s cjepivom protiv bjesnoće, kod dokazane bjesnoće te kod ugriza za glavu, vrat ili lice ili u slučaju teških, višestrukih ozljeda koje zahtijevaju hospitalizaciju pacijenta. U ostalim situacijama, daje se samo cjepivo protiv bjesnoće.
Inače, posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014. godine a bila je to lisica. Odonda nije zabilježen nijedan slučaj bjesnoće, ni među divljima ni među domaćim životinjama.
- Provođenjem programa oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće od 2011. godine, s dvije godišnje akcije bacanja mamaka u proljeće i jesen, Hrvatska stavila je u potpunosti silvatičku tj. šumsku bjesnoću pod kontrolu, tako da od 2015. do današnjeg dana, nije bilo zabilježenog niti jednog jedinog slučaja bjesnoće kako u divljih tako i u domaćih životinja. Zbog takvih rezultata, Provedbenom odlukom Komisije Europske unije od 15. travnja 2021. godine, Republika Hrvatska je službeno proglašena zemljom slobodnom od bjesnoće (rabies-free country) - navodi doc. Radovan Vodopija.
