U Hrvatskoj najviše žena rađa u dobi od 30 do 34 godine, na godišnjoj razini najveći je broj onih koje rađaju prvi put, no s godinama raste i broj visokoobrazovanih majki, pokazala su statisttička izvješća Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je 2018. godine broj živorođene djece bio 37.277 .
Iako je to za 700 djece više nego prethodne godine, broj novorođenčadi u 2018. još uvijek je manji od broja djece rođene u brojnim godinama prije toga.
Oko dvije petine majki u 2018. godini rodile su svoje prvo dijete, a za njih 20 posto to je bio treći porod.
Unazad nekoliko godina, najviše je žena rodilo u dobi 30 i 34 godine, a njihov postotak se u 2018., kao i u godinama ranije, kreće oko 34 posto. Nakon njih slijede žene od 25-29 godina.
"Sve kasnije zasnivanje obitelji povezano je sa socijalno-ekonomskim prilikama mladih koji sve u kasnijoj dobi imaju mogućnost zapošljavanja i rješavanja stambenog pitanja", navodi se u izvješću HZJZ-a objavljenom u srpnju ove godine.
S druge strane, sve je manje adolescentica i mlađih punoljetnica koje rađaju.
Najviše žena rađa prvi put
Najveći broj žena koje su rodile proteklih nekoliko godina, rađa prvo dijete.
Njih je 2018. godine bilo oko 40 posto, dok su 2016. godine polovica žena bile prvorotkinje.
Oko 32 posto je onih koje su posljednjih godina dobile drugo dijete, a zanimljivo je i da je prošle godine jedna petina žena, što je najveći postotak od 2001., rodilo treće dijete.
Podaci iz 2017. godine, upućuju na to da žene u Hrvatskoj prvo dijete rađaju s prosječno 28 godina, mlađe nego što je prosjek u Europskoj uniji.
"U EU je 2017. godine rođeno nešto više od 5 milijuna djece, prosječna dob u kojoj žene rađaju prvo dijete je 29,1 godina - prvo dijete u Europi rađaju Bugarkinje rađaju najmađe, s 26, a najstarije su Talijanke s prosječno 31 godinom starosti".
Sve više visokoobrazovanih majki
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, svake godine raste broj djece čije su majke u trenutku njihovog poroda, imale završeno visoko obrazovanje.
Naime, 2017. godine oko 10 tisuća žena koje su rodile, imale su završen petogodišnji fakultet, a od 2014. godine, od kada postoje mjerenja, njihov je broj postepeno rastao.
Prosječno, najveći broj majki od 2014. do 2017. godine postigle su obrazovanje u četverogodišnjim tehničkim i srodnim strukovnim školama, te godišnje čine 30 posto svih žena koje rode.
Zanimljiv je podatak i da se u Hrvatskoj rađa više muške, nego ženske djece. Taj je omjer stalan unazad dva desetljeća, a s manjim izmjenama u postotku, u Hrvatskoj se godišnje rađa 51 posto muških i 49 posto ženskih beba.
Carski rez u porastu
Gotovo tri četvrtine djece u Hrvatskoj, 2018. godini rođeno je prirodnim putem, dok je u 24 posto slučajeva porod dovršen carskim rezom.
"Trend operativnog dovršenja poroda u većini europskih zemalja, kao i u Hrvatskoj, raste, a povezuje se s voljom žena i njihovim pravom na izbor načina poroda", navodi izvješće HZJZ-a.
Međutim, stopa carskih rezova na tisuću živorođene djece u Hrvatskoj u 2018. godini ipak je manja od te stope u Mađarskoj, Češkoj i Austriji 2015. godine, dok noviji podaci za te susjedne zemlje nisu dostupni.
Ukupna stopa fertiliteta pokazuje broj živorođene djece koju će žena imati tijekom svojega reproduktivnog razdoblja ako bude rađala isto kao i prosjek svih žena koje su rodile u određenom razdoblju.
U Hrvatskoj fertilitet niži od onoga koji osigurava zamjenu generacija
Dok znanstvenici računaju da ukupna godišnja stopa fertiliteta od 2,1 posto osigurava zamjenu generacija, u Europi ona je 2017. godine iznosila manje od toga, 1,59 posto.
"Posljednjih nekoliko desetaka godina, Europljani imaju sve manje djece, što djelomično objašnjava pad rasta populacije unutar 28 zemalja Europske unije", navodi Eurostat. Dok je te godine najveća stopa ukupne plodnosti zabilježena u Francuskoj, čak 1,9 posto, najniža je bila na Malti - 1.26.
Znanstvenici Ivan Čipin i Petra Međimurec u svom radu “Fertilitet i obiteljska politika u Hrvatskoj” navode da je u Hrvatskoj trend od manje od dvoje djece po ženi u fertilnom razdoblju prisutan još od kraja 1960-ih. Isto tako, fertilitet iznad troje djece u Hrvatskoj zadnje su ostvarile generacije žena rođene u prvom desetljeću 20. stoljeća.
U razdoblju od 2001. do 2017., ukupan fertilitet u Hrvatskoj oscilira na vrlo niskim vrijednostima od 1,4 do 1,6 djece po ženi. U 2017. godini iznosio je 1,42 posto, što je niže i od europskog prosjeka za tu godinu.
Broj pobačaja u Hrvatskoj prvi puta porastao od 2011.
Ukupan broj pobačaja i prekida trudnoće u 2018. godini u Hrvatskoj iznosio je nešto više od 7 tisuća. To je za oko 1000 pobačaja više nego u 2017. čime je prekinut niz od šest uzastopnih godina u kojima se smanjivao broj pobačaja.
Od toga je bilo 2558 legalno induciranih pobačaja, odnosno 36 posto, što je nešto više nego godinu ranije. To su oni pobačaji kada žena može legalno izvršiti pobačaj bez dozvole povjerenstva, ukoliko se radi o trudnoći koja traje do 10 tjedana.
Ostali pobačaji odnose se na ostale abnormalne produkte začeća (37 posto), spontane pobačaje (18 posto), izvanmateričnu trudnoću (7 posto) i drugo.
Premda je broj legalno induciranih pobačaja u odnosu na lanjsku godinu veći za oko 150, i broj takvih pobačaja u Hrvatskoj zadnjih 15-ak godina je u padu. Od 2002. godine, kada ih je bilo 6191 smanjuje se za otprilike 500 po godini, pri čemu je samo 2011. bila izuzetak.
Najveći broj induciranih pobačaja bio je kod žena s prebivalištem u Gradu Zagrebu, njih 317, zatim u Primorsko- goranskoj te Istarskoj županiji.
Lani bilo 50 pobačaja u maloljetnica
Gotovo polovina žena koje su napravile inducirani pobačaj bile su u dobi između 30 i 39 godina, dok je 36 posto njih bilo u dobi od 20 do 29 godina.
Tijekom 2018. godine evidentirano je 50 legalno induciranih pobačaja u maloljetnica što čini dva posto legalno induciranih pobačaja. U mladih djevojaka od navršenih 18 do 20 godina evidentirano je još 114 takvih pobačaja što zajedno čini 6,4 posto.
Među ženama koje su imale legalno inducirani pobačaj najviše je onih bez živorođene djece (32, posto), a zatim onih sa dvoje živorođene djece (28 posto). Visok je udio žena s jednim živorođenim djetetom (21 posto), dok je najmanje žena s troje živorođene djece
Od 2206 prijavljenih legalno induciranih pobačaja na zahtjev žena, prema dostupnim podacima, u 81 posto slučajeva žene nisu koristile metode kontracepcije.
Kod žena kod kojih je legalno inducirani pobačaj učinjen na njihov zahtjev, a bez medicinskih ili drugih zakonom utvrđenih razloga njih 37 posto je bilo u braku.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatska ima nižu stopu prijavljenih legalno induciranih pobačaja na 1000 živorođenih od susjednih zemalja i prosjeka EU-a.
European Academy for Environmental Medicine u svom zadnjem izvjestaju iz 2016 ( Smjernica za prevenciju, dijagnozu i liječenje zdravlja koje se odnosi na EMF probleme i bolesti) jasno kaze da je utjecaj EMF-a na plodnost znacajan.