- Svakodnevno se na našem tržištu događa da kupujemo vodu u ambalaži koja je natočena iz slavina javnog vodovoda! Litra se prodaje za pet kuna, a toliko stoji i hektolitar, pa možete misliti kolike su zarade - upozorio je jučer dr. Željko Dadić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Posao za inspekciju
HZJZ je u povodu Svjetskog dana voda, 22. ožujka, organizirao konferenciju za novinare. Izneseni su podaci o zdravstvenoj ispravnosti vode, a dr. Dadić govorio je o temi: "Voda u ambalaži: da ili ne?" Naglasio je kako u Hrvatskoj postoji samo deset legalnih punionica mineralne, izvorske i stolne vode koje imaju licenciju HZJZ-a, a na tržištu su i 33 vrste strane vode koje imaju rješenje Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo da udovoljavaju pravilniku o temeljnim zahtjevima za prirodne mineralne, izvorske i stolne vode. Dedić nije htio reći koji proizvođači prodaju vodu iz slavine jer taj dio treba prepustiti tržišnoj inspekciji, ali je istaknuo da bi svi proizvođači morali imati njihovu licenciju koja poštuje visoke standarde što vrijede u svim europskim zemljama.
- Ako obratite pozornost, naći ćete mnogo veći broj ilegalnih punionica u dućanima. Proizvođači ne mogu sami raditi ispitivanja i objavljivati ih kao vjerodostojna - zaključio je Dadić.
Na konferenciji su predočeni i podaci koji pokazuju da 90 posto Hrvata pije kvalitetnu vodu iz javnih vodovoda. U ostalih deset posto nema ozbiljnog bakteriološkog i kemijskog onečišćenja, nego se lošija kakvoća odnosi ponajprije na boju, miris i sl. Podaci su izvedeni na osnovi oko 25 tisuća uzoraka uzetih iz cjevovoda priključenih na javnu vodoopskrbnu mrežu iz kojih se opskrbljuje 77 posto stanovništva, a pregledani su kemijski i mikrobiološki. Ostali stanovnici (23 posto) vodom se opskrbljuju iz privatnih zdenaca, pumpi i izvora koji ne podliježu kontroli.
Najbolja voda u Zagrebu
Najkvaliteniju vodu ima grad Zagreb (bez županije u kojoj je situacija lošija) - od 633 uzorka uzeta prošle godine, svi su i kemijski i mikrobiološki ispravni. Najlošiju vodu piju u Brodsko-posavskoj županiji jer je 35,8 posto uzoraka neispravno kemijski, a 13,6 posto mikrobiološki.
- Imamo goleme potencijale vode i najsigurnije ju je piti iz javne opskrbe. Kakvu ćemo vodu piti u budućnosti, ovisi o nama - rekao je kemijski inženjer Edo Lovrić iz HZJZ-a.
Stručnjaci su upozorili građane da ne nasjedaju na trikove prodavača koji, uz tvrdnje da tvrda voda nije zdrava, prodaju skupe uređaje za omekšavanje. Dr. Dadić je kazao da je to obična fama jer je tvrda voda iz vodovoda, zbog obilja magnezijevih i kalcijevih soli, zdrava za ljude, ali nije dobra za perilice.
IVAN PANDŽIĆ
