Pozitivni trendovi osnaženi u godini na izmaku još će se pojačati tijekom iduće dvije godine, najavili su analitičari Erste banke koji očekuju rast BDP-a od 2,8 posto u idućoj godini.
Naglašavaju ipak da su te stope približno jednake prosječnoj stopi očekivanog rasta u Europskoj uniji, ali i da su iznad realnog potencijala rasta hrvatske ekonomije pa je domaće gospodarstvo pod visokim rizikom vanjskih utjecaja među kojima su najizraženiji rast kamata, cijena nafte, politička nestabilnost Europe koju očekuju izbori u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj što može polučiti jačanjem protekcionizma i populizma te, naravno, terorizma.
Zbog toga glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač poziva Vladu da iskoristi povoljne prilike za provođenje reformi kojima bi se promijenila struktura ekonomije.
Rast se i dalje temelji na osobnoj potrošnji i izvozu pri čemu turizam ima jaku ulogu, a ako se ostvare pozitivne prognoze, u Ersteu najavljuju vjerojatan rast kreditnog rejtinga Hrvatske. Hvale fiskalnu konsolidaciju iako misle i da se moglo više uštedjeti kroz proračun, ali naglašavaju da je deficit proračuna ostao u sigurnoj zoni.
Premija rizika na euroobveznice Hrvatske već je pala na 250 baznih poena, ali i dalje smo percipirani kao riskantna zemlja s obzirom na to da zemlje regije poput Mađarske, Slovačke ili Slovenije imaju upola nižu premiju rizika.
Kamate će rasti i na europskom tržištu, naglasili su, ali ono što ćemo poduzimati u ekonomiji i javnom sektoru u iduće tri godine odredit će cijenu duga i opterećenje kamatama u idućem desetljeću pa se stoga Hrvatska mora uhvatiti ukoštac sa snižavanjem broja i razine parafiskalnih nameta te povećavanjem efikasnosti javne administracije i pravosuđa.
Pozitivni trendovi u gospodarstvu prelili su se i na bankarski sektor pa u 2016. nije bilo ulaska novih kredita u strukturu slabo naplativih. Uz pomoć prodaje duga i rješavanja portfelja loši krediti pali su na 11 posto i ne predstavljaju toliki teret kao proteklih godina.
Trend koji obilježava domaće bankarstvo je pak kunizacija – odnosno, kako je objasnio predsjednik uprave banke Christoph Schoefboeck – inzistiranje klijenata na kreditima u kunama. S druge strane, nema ravnoteže pa većina građana i dalje štedi u eurima.
– Hrvatska se treba odlučiti hoće li ubrzati uvođenje eura ili ide prema alternativi, a to je okretanje kuni – poručuje Schoefboeck objašnjavajući da bankarski sektor drži balans između ta dva zahtjeva, ali da mu to predstavlja izazov.
Kamatne su stope u protekle dvije godine padale, ali sada se najavljuje njihova stabilizacija. Polagani rast referentnih kamata u SAD-u najavljuje kraj ere jeftinog novca, ali bankari očekuju da će u Hrvatskoj do rasta kamata na kredite građana i tvrtki doći tek u 2018., a da će iduće godine one ostati stabilne.
Erste Grupa imala je stabilan rezultat u 2016., smanjila je značajno udio loših kredita u portfelju, a bilježi i povratak investicija u turizam i izvoz. Godinu je obilježilo i preuzimanje Diners cluba u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori te liderska pozicija leasinga.
>> Nakon devet godina hrvatski kreditni rejting bilježi pozitivni pomak!
