Kako bi izbjegli humanitarnu katastrofu i veliki val izbjeglica, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan ugostio je lidere Rusije Vladimira Putina i Irana Hasana Rohanija u Ankari, što je peti trilateralni sastanak navedenih čelnika. Glavna tema razgovora bila je situaciji u Idlibu, posljednjem uporištu džihadista u Siriji. Tri regionalne sile jamci su mirovnog procesa iz Astane, koji je pokrenut u siječnju 2017. kako bi se okončao rat u Siriji, a trebao je biti dopuna mirovnog procesa UN-a.
Nepoštovanje sporazuma
Dok se Erdoğan protivi bilo kakvoj vojnoj operaciji i traži i od Putina i Hassana Rohanija da ne pokreću nikakvu vojnu ofenzivu, Rohani i Putin inzistiraju na realizaciji sporazuma o demilitarizaciji i mirnoj reintegraciji koji je dogovoren i potpisan u rujnu 2018. između Putina i Erdoğana u Sočiju. Sporazum se trebao početi primjenjivati još 15. listopada 2018. kada se iz zone, široke između 15 i 20 kilometara, trebalo povući sve teško naoružanje, kao i “radikalni pobunjenici, uključujući Frontu al-Nusra i ostale džihadističke skupine”. Međutim, do realizacije sporazuma nije došlo i nerijetko su bili bombardirani gradovi Hama i Alep koji su pod kontrolom režimskih snaga. Isto tako, stalna meta napada bila je i ruska vojna baza Khmeimim, koja je gađana dalekometnim projektilima ili bespilotnim letjelicama koje su nosile eksploziv.
Zbog učestalih napada, ruska i sirijska vojska pokrenule su vojnu ofenzivu na provinciju Idlib nakon što su propali svi pregovori oko razoružanja džihadističkih skupina. I Putin i Rohani postavili su Erdoğanu ultimatum da razoruža džihadističke skupine koje kontroliraju Idlib. Turski predsjednik najviše strahuje da bi kriza u Idlibu, gradu blizu turske granice, u kojem živi tri milijuna ljudi, mogla izazvati novu migrantsku krizu. U Turskoj se već nalazi 3,6 milijuna izbjeglica iz Sirije, a Ankara je nedavno zaprijetila da će “otvoriti vrata” prema Europi ako Turska “ne primi potrebnu pomoć svijeta, posebno Europe”.
Kraj rata na vidiku
Da je rat u Siriji pred završetkom, govori i podatak kako francuski lanac hotela Louvre gradi dva hotela u Damasku što je prva zapadna investicija od početka rata. Isto tako, Mađarska je najavila da će imenovati službenika za konzularna pitanja u Siriji te će tako biti prva europska zemalja sa zastupnikom u toj zemlji s kojom su zapadni diplomati odnose raskinuli nakon izbijanja sukoba.
